Rak (bolest)
Rak, također poznat kao maligni tumor ili malignitet neoplazma, je grupa bolesti koje uključuju abnormalni rast ćelija s potencijalom napadanja ili širenja na druge dijelove tijela.[1][2] Nisu svi tumori kancerogeni; benigni tumori se ne šire na druge dijelove tijela.[2] Mogući znaci i simptomi uključuju: novu izraslinu, abnormalno krvarenje, produženi kašalj, neobjašnjivo mršavljenje, i promjene kod stolice, između ostalog.[3] Iako ovi simptomi mogu ukazivati na rak, mogu se javiti i zbog drugih problema.[3] Postoji oko 100 različitih znanih vrsta raka koje pogađaju ljude.[2]
| Rak | |
|---|---|
 | |
| Koronalni CT snimak koji prikazuje maligni mezoteliom Legenda: → tumor ←, ✱ centralni pleuralni izliv, 1 i 3 pluća, 2 kičma, 4 rebra, 5 aorta, 6 slezena, 7 i 8 bubrezi, 9 jetra. | |
| Specijalnost | Onkologija  |
Uzrok i dijagnoza
Upotreba duhana je uzrok oko 22% smrtnih slučajeva raka.[1] Dodatnih 10% je izazvano gojaznošću, lošim načinom ishrane, nedostatkom fizičke aktivnosti, i pićem alkoholom.[1] Ostali faktori uključuju određene infekcije, izloženost jonizirajućem zračenju, i zagađivačima okoliša.[4] U razvijenom svijetu gotovo 20% carcinoma je izazvano infekcijama poput hepatitisa B, hepatitisa C, i humanism papiloma virusom.[1] Ovi faktori djeluju, barem djelomično, mijenjanjem gena ćelije.[5] Tipično je potrebno mnogo takvih genetskih promjena prije nego što dođe do razvoja raka.[5] Otprilike 5–10% karcinoma je izazvano genetskim defektima naslijeđenim od roditelja osobe.[6] Rak se može otkriti na osnovu određenih znaka i simptoma ili skrining testovima.[1] Nakon toga se obično dalje ispituje medicinskim snimanjem i potvrđuje biopsijom.[7]
Mnogi karcinomi mogu biti spriječeni ne-pušenjem, održavanjem zdrave težine, ne-pretjeranim pijenjem alkohola, jedenjem dovoljno povrća, voća i žitarica, vakcinisanjem protiv određenih zaraznih bolesti, ne-jedenjem previse crvenog mesa, i izbjegavanjem pretjerane izloženosti sunčevim zrakama.[8][9] Rano otkrivanje skrining testovima je korisno kod raka grlića maternice i raka debelog crijeva.[10] Prednosti skrining testova kod raka dojke su kontroverzne.[10][11] Rak se često liječi kombinacijom radioterapije, hirurgije, kemoterapije, i ciljane terapije.[1][12] Tretman boli i simptoma su važni aspekti njege. Palijativna njega je posebno važna kod pacijenata s uznapredovalom bolešću.[1] Šanse za opstanak ovise o vrsti raka i stepenu bolesti na početku liječenja.[5] Kod djece mlađe od 15 godina, dijagnoza stopa preživljavanja od pet godina u razvijenom svijetu je u prosjeku 80%.[13] U Sjedinjenim Državama, prosječna stopa preživljavanja od pet godina kod raka je 66%.[14]
Epidemiologija
U 2012. godini, oko 14,1 miliona novih slučajeva raka se pojavilo na globalnom nivou.[5] To je izazvalo oko 8,2 miliona smrtnih slučajeva ili 14,6% od ukupnog broja smrtnih slučajeva kod ljudi.[5][15] Najčešći tipovi raka kod muškaraca su rak pluća, rak prostate, rak debelog crijeva, i rak želuca, a kod žena, najčešći tipovi raka su rak dojke, rak debelog crijeva, rak pluća, i rak grlića maternice.[5] Rak kože osim melanoma nije uključen u ove statistike, a da jeste, odnosio bi se na barem 40% slučajeva.[16][17] Kod djece, akutna limfatična leukemija i tumori mozga su najčešći, osim u Africi, gdje se ne-Hodgkinov limfom javlja češće.[13] Godine 2012, oko 165.000 djece mlađe od 15 godina je dijagnosticirano rakom. Rizik od raka se značajno povećava s godinama i mnogi karcinomi se češće javljaju u razvijenim zemljama.[5] Stope su u porastu uz dostizanje starosti većeg broja ljudi i pojavu promjena u načinu života u razvijenom svijetu.[18] Finansijski troškovi raka se procjenjuju na $1,16 triliona američkih dolara godišnje od 2010. godine.[19]