Henan

Kratica s jednim kineskim znakom je 豫 (yù). Naziv Henan znači „južno od Žute rijeke”,^[1] iako je jedna četvrtina pokrajine, Huang He, sjeverno od rijeke.

Henan se često naziva Zhongyuan (中原 zhōngyuán) ili Zhongzhou (中州 zhōngzhōu), doslovno „središnje ravnice” ili „srednja zemlja”; ovaj naziv se također u širem smislu primjenjuje na cijelu sjevernokinesku ravnicu.

Pokrajina Henan se nalazi s obje strane Žute rijeke koja teče kroz pokrajinu u dužini od 700 km, iako je najveći dio južno od pokrajine. Henan je jasno razgraničen s ostalim kineskim pokrajinama planinama i rijekama kao prirodnim barijerama prema zapadu, sjeverozapadu i jugu, dok se na istoku otvara u Veliku nizinu koja nudi vrlo dobre uvjete za poljoprivredu.

Henan ima kontinentalnu klimu s hladnim zimama i relativno suhim i vrućim, te vlažnim ljetima. Temperature i oborine rastu od sjevera prema jugu. Henanu uvelike prijete prirodne katastrofe u kojima je u posljednjih 2000 godina zabilježeno gotovo 1000 suša i katastrofalnih poplava. S jedne strane, upravo je relativno nisko korito Žute rijeke imalo povoljan učinak na poljoprivredu te pokrajine, a s druge strane, teške kiše ljeti vrlo brzo mogu dovesti do velikih poplava. Nasipi i kanali koji su izgrađeni od 1950-ih, doveli su do poboljšanja zaštite, a time i uvjeta za poljoprivredu.

Žuta rijeka, koja teče kroz sjeverni Henan, se zove i „Majčinskom rijekom”, jer su Han Kinezi (92% ukupnog kineskog stanovništva) i njihova civilizacija rođeni oko rijeke. Upravo se Henan smatra za tu kolijevku kineske civilizacije, zbog povoljne klime i obilja plodne zemlje. Zbog toga se područje Henana smatra za izvorište kineske kulture i nacije, a njegovi stanovnici se smatraju potomcima Žutog cara.

Ovdje su pronađeni najstariji dokazi poljoprivrede u Kini tijekom neolitičkih kultura Yangshao (5000. pr. Kr.-3000. pr. Kr.) i Longshan (3000. pr. Kr.-2000. pr. Kr.), ali i kulture Erlitou koja se poistovjećuje s polumitskom kineskom dinastijom Xia (2070. pr. Kr.-1600. pr. Kr.). Nju je osvojila dinastija Shang (16. – 11. stoljeće pr. Kr.) koja je također sjedište imala na krajnjem istoku Henana. Njezina posljednja prijestolnica u gradu Yinu (današnji Anyang) je mjesto gdje je nastalo i kinesko pismo.

Tijekom kineske povijesti, devet dinastija je imalo ovdje svoje sjedište, u gradovima kao što su Dengfeng, Anyang, Luoyang, Xuchang i Kaifeng. Zbog toga je Henan bio dom ne samo mnogih povijesnih, nego i književnih osoba (Lao Tzu, Chuang Tzu, Han Fei, Lu Buwei, Shang Yang, Li Si, Yue Fei, Du Fu, Bai Juyi i dr.). Džurdži i Mongoli su svojim invazijama okončali dominaciju Henana u Kini, a središte vlasti se premjestilo u sjevernu Kinu.

Godine 1954., sjedište pokrajine je premješteno iz starog kulturnog centra u Kaifengu u industrijski grad Zhengzhou.

Prema kineskom znanstveniku Yang Jishengu, za vrijeme velike gladi između 1958. i 1961. god., broj neprirodnih smrti je bio 1.692.800 ljudi, a deficit rođenja iznosio je 2.357.800 ljudi, a prepoznate su i slučajevi kanibalizma.^[2] Što više, u kasnim 1990-im javile su se hipoteze o broju od 5.000.000 žrtava.

God. 1975., 62 brane na Žutoj rijeci su popustile zbog tajfuna Nina i voda je potpuno poplavila prefekturu Zhumadian ubivši oko 26.000 ljudi,^[3] dok je veliki broj ljudi preminuo od epidemija i gladi koje su uslijedile (od 85.600 do 171.000 ljudi).

Dengfeng (kineski: 登封, pinyin: Dēngfēng) je grad u podnožju 1500 m visoke planine Song, koja je jedna od najsvetijih planina u Kini. Nekad je bio je poznat kao Yangcheng (陽城) i bio je stara kineska prijestolnica drevne dinastije Xia (oko 2070. – 1600. pr. Kr.). Dengfeng je jedno od cijenjenih duhovnih središta Kine, i u njemu se nalaze brojni vrijedni kulturni i povijesni spomenici, kao što su: taoistički hram Zhongyue (523.), budistički Šaolinski hram (odakle potječe Zen), te konfucijska akademija Songyang. Zbog toga su ga kineski pjesnici prozvali "središtem neba i zemlje", jer je astronomska ideja središta zemlje bila jako važna za ideju carske moći.

U blizini Luoyanga nalaze se slavne Longmen špilje, koje su UNESCO-ova svjetska baština od 2000. god.

Kulturno, Henan je najpoznatiji po kineskoj operi, koja se ovdje oblikovala.

Henan je podijeljen na 17 gradskih prefektura i jedan gradski okrug pod izravnom upravom pokrajine, tj. pod-pokrajinski grad:

Zemljovid	#	Naziv	Upravno sjedište	Kinesko pismo Pinyin	Stanovništvo (2010.)
	— Gradske prefekture —
	1.	Zhengzhou	Zhongyuan (distrikt)	郑州市 Zhèngzhōu Shì	8.626.505
	2.	Anyang	Beiguan (distrikt)	安阳市 Ānyáng Shì	5.172.834
	3.	Hebi	Qibin (distrikt)	鹤壁市 Hèbì Shì	1.569.100
	4.	Jiaozuo	Jiefang (distrikt)	焦作市 Jiāozuò Shì	3.539.860
	5.	Kaifeng	Gulou (distrikt)	开封市 Kāifēng Shì	4.676.159
	6.	Luohe	Yancheng (distrikt)	漯河市 Luòhé Shì	2.544.103
	7.	Luoyang	Xigong (distrikt)	洛阳市 Luòyáng Shì	6.549.486
	8.	Nanyang	Wolong (distrikt)	南阳市 Nányáng Shì	10.263.006
	9.	Pingdingshan	Xinhua (distrikt)	平顶山市 Píngdǐngshān Shì	4.904.367
	10.	Puyang	Hualong (distrikt)	濮阳市 Púyáng Shì	3.598.494
	11.	Sanmenxia	Hubin (distrikt)	三门峡市 Sānménxiá Shì	2.233.872
	12.	Shangqiu	Liangyuan (distrikt)	商丘市 Shāngqiū Shì	7.362.472
	13.	Xinxiang	Weibin (distrikt)	新乡市 Xīnxiāng Shì	5.707.801
	14.	Xinyang	Shihe (distrikt)	信阳市 Xìnyáng Shì	6.108.683
	15.	Xuchang	Weidu (distrikt)	许昌市 Xǔchāng Shì	4.307.199
	16.	Zhoukou	Chuanhui (distrikt)	周口市 Zhōukǒu Shì	8.953.172
	17.	Zhumadian	Yicheng (distrikt)	驻马店市 Zhùmǎdiàn Shì	7.230.744
	— Pod-prefketurni grad —
	18.	Jiyuan	Jiyuan	济源市 Jǐyuán Shì	675.710

Ove prefekture Henana su podijeljene na 159 okružnih jedinica, od kojih je 50 distrikta, 21 okružni grad (uključujući Jiyuan) i 88 okruga. Oni se nadalje dijele na 2.440 općina, i to 866 gradova, 1.234 naselja, 12 etničkih naselja i 328 poddistrikta.

• Službene stranice pokrajine (kin.)