Archaeopteryx
Praptica ili arheopteriks (lat. Archaeopteryx lithographica) je najstarija poznata ptica. Sedam primjeraka arheopteriksa pronađeno je u vapnenačkim naslagama u blizini Eichstätta i Solnhofna u Bavarskoj u južnoj Njemačkoj.
| Archaeopteryx | |
|---|---|
.jpg) | |
| Umjetnost Archaeopteryx lithographica | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Izumrli (Kasna jura) (IUCN 3.1) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Archaeopterygiformes |
| Porodica: | Archaeopterygidae |
| Rod: | Archaeopteryx Meyer, 1861 |
Praptica se razvila od dinosaura teropoda, te predstavlja prijelazni oblik između ptica i gmazova. Imala je krila i bila je pokrivena perjem. Živjela je prije približno 145 milijuna godina u kasnom dijelu geološkog razdoblja Jure. Archaeopteryx je mogao letjeti približno 200 km/h.
Fosilni ostaci sačuvali su osim kostura još i otisak perja, što ukazuje na pripadnost pticama. Znakovi pripadnosti gmazovima su čeljust sa zubima u alveoli, te rep dug oko 30cm sa oko 20 ili 21 kralješkom (cijela praptica bila je duga oko pola metra). Grudna kost joj je još uvijek slabo razvijena, kosti zastopalja (metatarsus) i zapešća (metacarpus) pak još nisu razvijene.Ima četiri jednostavna prsta s kandžama za pridržavanje. Arheopteriks je jedini poznati predstavnik podrazreda Sauriurae odnosno Archaeornithes. U drugi podrazred Odonthognathae ubrajaju se dvije vrste arheopteriksa iz razdoblja krede.
Sedmi kostur, za koji se ranije mislilo da pripada vrsti arheopteriks, 2001. je uvršten u red Wellnhoferia. Preostalih šest primjeraka uistinu pripada vrsti arheopteriksa.[1]
