Batumi

Batumi ili Batum (gruzijski: ბათუმი, ruski: Батуми) je administrativni centar gruzijske autonomne republike Adžarije od 152 839 stanovnika (2014).[1]

Batumi
ბათუმი
Panorama grada
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 41°38′N 41°38′E / 41.633°N 41.633°E / 41.633; 41.633
država Gruzija
Autonomna republikaAdžarija
status grada1866
Vlast
 - gradonačelnikJemal Ananidze
Površina
 - Ukupna65 km²
Visina3
Stanovništvo (2014.)
 - Grad152 839 [1]
Vremenska zonaUTC+4 (UTC)
Poštanski broj6000-6010
Pozivni broj(+995) 422
Službena stranica www.batumi
Karta
Batumi na mapi Gruzije
Batumi
Batumi
Batumi na karti Gruzije

Geografske karakteristike

Batumi leži na jugu Gruzije, 15 km sjeveroistočno od granice sa Turskom, na crnomorskoj obali. [2]

Grad se rasprostro duž niskog poluotoka, pored ušća rijeke Čoroh, u Crno more. [2]

Historija

Ime grada potječe iz vremena Stare Grčke kad su kolonisti iz Kolhide osnovali svoje naselje na lijevoj obali rijeke i nazvali ga Batus, a to je bila njihova fraza za batus limen (grčki: duboka luka). [2]

Za rimskog cara Hadrijana to je bila utvrđena luka. Nakon Bizanta tim krajem vladale su naizmjenično razne gruzijske dinastije. U 15. vijeku taj kraj okupirali su Turci Seldžuci a nakon tog je imao burno razdoblje prelaska iz ruke u ruku, sve dok - 1723. nije ponovno postao dio Osmanskog Carstva.

Batumi je nakon Rusko-turskog rata 1877.-1878. Osmansko Carstvo moralo ustupiti Carskoj Rusiji. [2]

Znamenitosti i obrazovanje

Batumi je poznata crnomorska turistička destinacija, sa puno parkova i egzotičnog bilja.Sjeverno od centra grada nalazi se botanički vrt koji je najveća atrakcija grada. [2]

Grad ima i univerzitet sa pedagoškim i politehničkim fakultetom. [2]

Privreda

Batumi je važna morska luka, sa velikom rafinerijom koja prerađuje naftu iz Bakua, do kojeg vodi naftovod. Pored toga grad ima brodoogradilište, strojarsku industriju, veliku cinkarnu, tvornicu namještaja i druge manje pogone lake industrije. [2]

Okolica Batumija je bogat poljoprivredni kraj poznat po proizvodnji čaja i citrusa. [2]

Izvori

Vanjske veze