Metan

Metan (CH4), poznat i kao blatni gas je najprostiji zasićeni ugljovodonik (alkan). Ukoliko vladaju normalni uslovi on je bezbojan gas.

Metan
Drugi naziviMetil hidrid, biogas
Identifikacija
CAS registarski broj74-82-8 DaY
PubChem[1][2]297
ChemSpider[3]291
Jmol-3D slikeSlika 1
Svojstva
Molekulska formulaCH4[4]
Molarna masa16.042 g/mol
Agregatno stanjeBezbojni gas
Gustina0.717 kg/m3 (gas, 0 °C)
415 kg/m3 (tečnost)
Tačka topljenja

-182.5 °C, 91 K, -297 °F

Tačka ključanja

-161.6 °C, 112 K, -259 °F

Rastvorljivost u vodi35 mg/L (17 °C)
Opasnost
Opasnost u toku radaVisoko zapanjiv (F+)
NFPA 704
4
1
0
 
R-oznakeR12
S-oznakeS2, S9, S16, S33
Tačka paljenja-188 °C
Eksplozivni limiti5 – 15% [5]
Srodna jedinjenja
Srodna AlkaniiEtan, propan
Сродна једињењаMetanol, Hlorometan, Mravlja kiselina, formaldehid, silan

 DaY (šta je ovo?)  (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

U prirodi metan nastaje usled bezkiseoničnog raspada organskih materija (npr. močvarama). Metan je glavni sastojak zemnog gasa. Koristi se kao gas za grejanje i kao sirovina za dobijanje organskih jedinjenja

Molekul metana ima oblik tetraedra. Atom ugljenika s ima sp3 hibridizaciju. Ostale orbitale grade hemijsku vezu sa četri atoma vodonika. Sve četri veze su podjednake (uglovi između veza iznose 109°28') i veoma su malo polarizovane, što je zajedno sa nedostatkom slobodnih elektronskih parova velike postojanosti ovog jedinjenja. Metan može da učestvuje samo u reakcijama tipičnim za alkane (npr: sagorjevanje).

Labaratorijski metan se dobija prženjem natrijum acetata sa natrijum hidroksidom:

CH3COONa + NaOH → CH4 + Na2CO3

Druga metoda je hidroliza aluminijum karbida:

Al4C3 +12H2O → 3CH4 + 4Al(OH)3

Osobine metana

Kritična temperatura190,6 K (−82.6 °C)
4.6 MPa
ΔfusH1,1 kJ/mol
ΔvapH8,17 kJ/mol
Osobine gasa
ΔfH0gas−74,87 kJ/mol
S0gas188 J/(mol·K)
Cp35.69 J/(mol·K)
Bebednost
Blještavost−188 °C
Limit eksplozivnosti5-15%
  • kritičan pritisak 46,3 bar
  • gustina 0,717 kg/m3n
  • toplota sagorevanja 13 264 kcal/kg = 55,53 MJ/kg

Mešavina metana sa zrakom u promjeru 1:10 ima eksplozivno dejstvo. Nastanak ovakve smeše u rudnicima je često razlog velikih eksplozija i smrti mnogih ljudi.

Velike količine metana se nalazi na planetama u obliku mora (kao što na zemlji postoje mora vode, tako na nekim planetama postoje mora metana)

Izvori

Spoljašnje veze

Portal Hemija