Peta Francuska Republika

Peta Francuska Republika
République française
  
1958. –  
ZastavaGrb
Zastava (od 2020.)Grb
Geslo: "Liberté, Égalité, Fraternité"
HimnaLa Marseillaise
Lokacija Pete Francuske Republike
Lokacija Pete Francuske Republike
Glavni gradPariz
Jezik/cifrancuski jezik
VladaUnitarna polupredsjednička republika
Predsjednik
 - 1959. – 1969.Charles de Gaulle (prvi)
 - 2017. –Emmanuel Macron (aktualni)
Premijer
 - 1959. – 1962.Michel Debré (prvi)
 - 2022. –Élisabeth Borne (aktualna)
LegislaturaParlament
 - Gornji domSenat
 - Donji domNarodna skupština
HistorijaHladni rat/
Suvremeno doba
 - Alžirski rat1954.1962.
 - Donesen ustav4. listopada 1958.
 - Elizejski ugovor22. siječnja 1963.
 - Prosvjedi 1968.svibanjlipanj 1968.
 - Uveden euro1. siječnja 1999.
 -   
Površina
 - 1958889.898 km² (343.592 mi² )
 - 196264.679 km² (24.973 mi² )
Stanovništvo
 - 1958 (procjena)44.563.043 
     Gustoća50,1 /km²  (129,7 /mi² )
 - 1962 (procjena)46.519.997 
     Gustoća719,2 /km²  (1.862,8 /mi² )
 - 1968 (procjena)49.780.543 
     Gustoća769,7 /km²  (1.993,4 /mi² )
 - 1990 (procjena)58.520.688 
     Gustoća904,8 /km²  (2.343,4 /mi² )
 - 2014 (procjena)66.616.416 
     Gustoća1.030 /km²  (2.667,6 /mi² )
Valutafranak (do 1999.)
euro (od 1999.)
Vremenska zonaUTC+1

Peta Francuska Republika (francuski: Cinquième République) je naziv za aktualno republikansko uređenje Francuske, koje je na snazi od donošenja aktualnog ustava 1958. godine. Peta Republika nastaje kao direktna nasljednica politički nestabilne Četvrte Republike, što je prvi slučaj u historiji Francuske da su se dva republikanska režima izmijenila jedan za drugim (dotad je republiku uvijek mijenjala monarhija, ili obrnuto, odnosno nacistička okupacia tokom Drugog svjetskog rata).

Prvo desetljeće Pete Republike obilježile su politička dominacija i državnička karizma Charlesa de Gaullea, koji ostaje jedna od najznačajnijih francuskih ličnosti XX. vijeka. Ipak, krajem 60-ih, unutarnja kriza i neuspjele reforme dovode do de Gaulleove ostavke 1969. godine. Nakon što su se na predsjedničkom mjestu izmijenili Georges Pompidou i Valéry Giscard d'Estaing, na izborima 1981. pobjeđuje socijalist François Mitterrand, koji će na mjestu predsjednika biti sve do 1995., kada ga je zamijenio bivši premijer i gradonačelnik Pariza, Jacques Chirac. Konzervativni UMP zadržao je vlast i tokom mandata Nicolasa Sarkozyja, kojega je na izborima 2012. godine tijesno pobijedio socijalist François Hollande. Pozicija predsjednika zadržala je dominantnu ulogu u francuskoj politici, dok je premijer ostao u podređenom položaju u hijerarhiji egzekutivne vlasti. Parlament je uređen dvodomno - Senat kao gornji dom te Narodna skupština kao donji dom.

Peta Republika je obilježena i dovršavanjem procesa dekolonizacije, odnosno konačnog kraha Francuskog kolonijalnog imperija, što se najviše očitovalo tokom Alžirskog rata, koji je bio jedno od najznačajnijih pitanja francuske vanjske politike. Isto tako, Francuska je uspješno obnovila odnose sa Njemačkom te je postala, uz potonju, najznačajnija sila Europske unije. Godine 1999., dugogodišnja valuta, francuski franak, zamijenjen je eurom na cijelom teritoriju Francuske (uz tri izminke u prekomorskim posjedima).