Armenija
Armenija (armenski: Հայաստան, trans. Hajastan), službeno Republika Armenija (armenski: Հայաստանի Հանրապետություն, trans. Hajastani Hanrapetut'jun), jest suverena kavkaska država. Nalazi se između Crnog mora i Kaspijskog jezera. Klima u Armeniji je kontinentalna s malo padavina, najviše u proljeće i jesen.
Republika Armenija Հայաստանի Հանրապետություն Hayastani Hanrapetutyun | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|
| ||||||
Himna: "Mer Hayrenik" ("Naša domovina") | ||||||
Položaj Armenije | ||||||
Glavni grad | Erevan | |||||
Službeni jezik | armenski | |||||
Državno uređenje | ||||||
Vahagn Khachaturyan (Վահագն Խաչատուրյան) | ||||||
• Premijer | Nikol Pashinyan (Նիկոլ Փաշինյան) | |||||
Zakonodavstvo | ||||||
Nezavisnost | 23. augusta, 1990. (od Sovjetskog Saveza) | |||||
Površina | ||||||
• Ukupno | 29.800 km2 (142) | |||||
4,71 | ||||||
Stanovništvo | ||||||
• Ukupno | 2,963,900[1] (136) | |||||
• Gustoća | 101,5/km2 | |||||
Valuta | Dram (AMD) | |||||
Vremenska zona | UTC+4 - ljeti (UTC+5) | |||||
Pozivni broj | +374 | |||||
Internetska domena | .am |
Historija
Armenija je do 1454. godine bila moćno carstvo s bogatom kulturom i u jednom je razdoblju vladala čitavim područjem između Crnog mora i Kaspijskog jezera. 301. je postala prva država koja je formalno preuzela kršćanstvo kao službenu državnu vjeru - 12 godina prije Rima. Izmjenjivale su se razne dinastije. Ipak, nakon što su je osvajali Parti, Rimljani, Mongoli, Arapi, Egipćani i Perzijanci, Armenija je oslabjela, pa su je 1454 podijelili Osmanlijsko Carstvo i Safavidska Perzija. Turske su carske, vojne i republikanske vlade između 1895. i 1923. godine, zbog straha što kršćanski Armeni, pogotovo u I. svjetskom ratu, pomažu carskoj Rusiji, izvršile pokolje poznate kao Armenski genocid, u kojima je život izgubio više od milion Armena.
Perzijski je dio Armenije 1828. pripojen Ruskom Carstvu, a 1920. Armenija unutar Sovjetskog Saveza dobija status socijalističke republike. Spor sa susjednim Azerbejdžanom zbog armenske enklave Gorski Karabah potječe još od sovjetskog doba (1988.), a pojačao se nakon što je Armenija postala neovisna država 1991. U maju 1994 potpisano je primirje, ali status Nagorni Karabaha nije razriješen.
Kako se nije moglo ostvariti mirno rješenje i zbog turske blokade Armenije, oslabila je privreda obiju država. Armenija je i nakon raspada SSSR-a ostala članica Saveza nezavisnih država.
Armenija je nastala 1988. godine izdvajanjem iz SSSR-a odnosno referendumom 1991. godine, a Ustavom iz 1995. godine postaje predsjednička republika. Zemljotres 1988. godine, privredna kriza početkom devedesetih, rat s Azerbejdžanom i ekonomska blokada od strane Turske i Azerbejdžana obilježili su noviju armensku historiju i ostavilo posljedice na privredu koja se nakom 1992. godine počela oporavljati uvođenjem tržišne ekonomije i vraćanjem većine obradive zemlje seljacima.
Vlada
Armenija je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom. Trenutno su na vlasti koalicija tri stranke (konzervativna Republikanska Stranka, Armenska Revolucionarna Federacija i Stranka Države Prava) koje podržavaju današnjeg predsjednika Roberta Kochariana.
Političke podjele
Armenija je administrativno podijeljena na 11 provincija:
- Aragatsotn
- Ararat
- Armavir
- Gegharkunik
- Kotayk
- Lori
- Shirak
- Syunik'
- Tavush
- Vayots Dzor
- Erevan