Operacija "Zaštitni rub"
Operacija "Zaštitni rub" (heb.: מִבְצָע צוּק אֵיתָ Mivẓaʿ Ẓuq ʾÉyṯan, eng: "Operation Protective Edge") je vojna ofanziva izraelske vojske u pojasu Gaze.[1] Do sada je u Gazi poginulo najmanje 1500 osoba a najmanje 7500 je ranjeno, preko 750000 stanovnika Gaze su u bijegu.[2] Izrael je od 8. jula izgubio 56 vojnika, dok je 6 civila poginulo.[3][4][5][6][7][8][9][10][11][12]
Povod
12. juna 2014 nestala su tri izraelska maloljetnika koji su putovali autostopom.[13] Posljednji put su viđeni na raskršću kod Allon Shewuta, gdje se nalazi vojna oblast C izraelske vojske u Zapadnoj obali. Tokom potrage za nestalima, izraelska vojska je pretražila veliki broj kuća gdje žive Palestinci, od kojih je oko 300 uhapšeno. Nekoliko Palestinaca je ranjeno i ubijeno tokom te akcije. Izraelske vlasti optužile su Hamas za kidnapovanje izraelskih tinejdžera. Hamas je odbacio sve optužbe.[14] Izraelski zvaničnici su izjavili da su Palestinci, zbog otmice, "otvorili vrata pakla". Eventualni dokazi o umiješanosti Hamasa nisu prikazani javnosti.[1][15][16]
30. juna pronađeni su leševi nestalih tinejdžera u blizini Hebrona. 2. jula su izraelski desničari kidnapovali Palestinca Mohammed Al-A'wewia, kojeg su živog spalili. Izraelska policija je 4 dana kasnije uhapsila 6 osumnjičenih Izraelaca, radilo se o maloljetnicima, i trojica su priznala krivicu.[17][18]
3. jula je izraelska vojska počela s vazdušnim napadima na pojas Gaze, Palestinci su uzvratili kratkometnim raketama Qassam koje do sada nisu nijednu osobu usmrtile.[19]
Izraelski desničari vide u napadu na Gazu test za eventualni napad na Iran. Vlade Egipta, Jordana i još nekoliko arapskih zemalja su protestovale, smatrajući da bi takva reakcija situaciju samo pogoršala.[20] Pojedini zastupnici tvrde linije u izraelskoj vladi zahtijevali su kao odmazdu potpunu okupaciju Gaze.[15]
Operacija Zaštitni rub
8. jula je izraelska vosjka najavila početak ofanzive Protective Edge (bs. "zaštitni rub"). Kao cilj je naveden zaustavljanje raketiranja Izraela. Prvog dana operacije je oko 300 projektila iz pojasa Gaze ispaljeno, dok je izraelska avijacija napala i uništila oko 50 pretežno civilnih objekata.[21] Istovremeno je Izrael počeo skupljati pješadiju.[22]
Organizacija Ujedinjenih nacija za pomoć Gazi (UNRWA) je 12. jula javila da u pojasu Gaze 70.000 ljudi nema više struje i da je u zadnjih 24 sata ubijeno više od 25 djece. Od 8.jula je ukupno 130 civila u pojasu Gaze ubijeno, od kojih 28 djece [23] Za prekid struje je izraelska vojska navela razlog zalutalu Qassam raketu.[24]
13. jula u Gazu upadaju izraelski komandosi da bi uništili lansirne rampe. Do tog dana je oko 783 raketa ispaljeno, 143 su oborene protivraketnim sistemom Željezna kupola (en. "Iron Dome"). Izrael je dotle napao oko 1220 objekata.[25]
Broj raketnih napada je do 14 .jula procijenjen na oko 800, dok je izraelska avijacija izvela oko 1300 napada[26] Izraelski premijer Netanyahu je 16. jula otpustio ministra odbrane Danona, nakon što je Danon zatražio agresivnije napade na Palestince, uključujući i pješadiju.[27] Dan prije je Egipat posredovao u prekidu vatre,dok je Netanyahu glasao za, Danon je zajedno sa ministrom vanjskih poslova Liebermanom i ministrom privrede Bennettom glasao suzdržano.[27]
Kopnena ofanziva
18. jula je izraelska vojska počela s kopnenom ofanzivom koristeći artiljeriju, pješadiju i tenkove. 20. jula dopisnik CNN-a Ben Wedeman je javio iz Gaze da vlada "pravi pakao" i da nema govora o "hirurškoj preciznosti" izraelskih napada. Istog dana izraelska vojska je izdala upozorenje da ne snose odgovornost za novinare koji borave u Gazi.[28]
Posljedice
Već prvog dana kopnene ofanziva poginulo je 20 Palestinaca, među njima i jedna beba.[29] Palestinski izvori su 15. jula naveli 178 ubijenih i 1100 ranjenih osoba.[4] [25] UN biro za Prvu pomoć Ocha je naveo da su dvije trećine žrtava civili.[30] Palestinski izvori navode da civili čine 70 procenata povrijeđenih, a da su dvije trećine mrtvih žene i djeca.[31] 17.jula 2014 je ubijeno četvoro palestinske djece dok su se igrali na plaži.[5]
U Izraelu je umrla starija žena od infarkta, dok je tražila bunker.[32] U Ashdodu je 11. jula pogođena benzinska pumpa, jedan 50-godišnjak je zadobio opekotine.[33] 13. jula su 4 izraelska komandosa lakše povrijeđena.[34] Izraelska vojska je 19. jula u sukobima s Hamasom izgubila dva vojnika.[35] 21. jula poginulo je 13 izraelskih vojnika, dok su tražili provizorne tunele u Gazi. Za samo jedan dan, od nedjelje 20. jula, izginulo je 60 Palestinaca, na hiljade su u bijegu.[9]
Zadnjih dana pred kraj mjeseca Ramazana na području Zapadne obale organizovani su protesti podrške Gazi, u sukobima s izraelskom policijom 25 .jula ubijeno je 7 Palestinaca. Vojni krugovi u Izraelu smatraju da bi protesti mogli prerasti u Treću intifadu. U Nablusu je izraelski doseljenik, prema navodima palestinskih izvora ženska osoba koja je izašla iz auta, zapucao na demonstrante prilikom čega su ubijena dva Palestinca.[36]
29. jula, drugog dana Bajrama, u Gazi je ubijeno 100 ljudi. To je do tada najveći broj žrtava od početka operacije. Izraelska vojska pogodila je generatore jedine elektrane koja postoji u Gazi. Proizvodnja struje je, prema direktoru elektrane Rafiqu Malihi, obustavljena za oko godinu dana.[37]
Granate, ispaljene od izraelske artiljerije pogodile su 30. jula školu UN-a u Gazi, tu se nalazilo i šatorsko naselje. Ubijeno je 40 civila među njima i dosta djece. Generalni sekretar UN-a Ban Ki Moon izjavio je da "gađanje škole i djece dok spavaju se ne može ničim opravdati", nakon što je glasnogovornica Bijele kuće Bernadette Meehan optužila Hamas za pogibiju civila, jer su navodno u podrumu škole skrivane rakete.[12]
31. jula izraelska vojska mobiliše dodatnih 16.000 rezervista čime njihov ukupan broj iznosi 86.000. Isti dan izraelska avijacija napala je džamiju u blizini škole UN-a. Palestinski predsjednik Mahmud Abas nazvao je situaciju u Gazi katastrofalnom. Chris Gunnes glasnogovornik UNWRA zaplakao je tokom intervjua za Al Jazeerau, dok je pokušao opisati humanitarnu situaciju u Gazi.[38][39] Izraelska vojska je 2. augusta potpuno uništila Islamski univerzitet u Gazi.[40]
.jpg)
Posredovanje za prekid vatre
Posredovan je prvi prekid vatre u trajanju od 24 sata. Hamas je izjavio da će 27. jula od 13:00 obustaviti paljbu. Izrael je odbio produžavanje prekida vatre, nakon što je to Ban Ki Moon zahtijevao.[11]
Palestinska strana postavila je sljedeće uslove[41]:
- puštanje Palestinaca iz zatvora koji su tokom potrage bili pohapšeni
- deblokada Gaze na moru
- prestanak napada na Gazu
Izraelski zvaničnici su izjavili "da još nije vrijeme za to". Khaleed Meshaal, vođa Hamasa nagovijestio je da njegovi borci mogu još dugo izdržati i da će Izrael platiti visoku cijenu ako nastavi ofanzivu.[10]:
"What is the price to pay? How many Israeli soldiers is Israel willing to see dead before the siege is lifted?"
(bs. "Kolika je cijena što će se platiti? Koliko mrtvih izraelskih vojnika hoće Izrael da vidi, prije nego što obustavi ofanzivu ?" )
Izraelska strana postavila je sljedeće uslove[42]:
- potpunu demilitarizaciju pojasa Gaze, odnosno predaju oružja.
- uništenje svih raketa
- zatrpavanje tunela
Predloženo je da se u tom slučaju postave posmatrači na liniji razgraničenja, ali je to od strane Izraela odbijeno. Netanyahu je, pod pritiskom desne frakcije, u izraelskom parlamentu izjavio da prekid vatre ovisi od Hamasa.[42]
Saudijska Arabija, Katar i Turska aktivno se uključuju u posredovanje. Hamas je odbio posredovanje Egipta nakon što je u egiptska vojska 27. jula zatrpala 13 tunela koji su povezivali Sinajsko poluostrvo s pojasom Gaze.[43] 30 .jula objavljen je zapis telefonskog razgovora Obame i Netanyahua, prema kojem je Obama zatražio da Izrael odmah obustavi napade, dok je Natanyahu uzvratio da ne vjeruje Saudijskoj Arabiji, Kataru i Turskoj i da nema prekida napada. Obje strane (SAD i Izrael) su isti dan demantovale autentičnost zapisa.[44] SAD šalje ministra vanjskih poslova John Kerrya. Kerry je u četvrtak 31. jula izraelskoj strani predstavio plan koje je sličan inicijativi Saudijske Arabije, Katara i Turske. Plan je od strane Izraela odbijen. Komandant Quassam brigada, Mohammed Daif, odbio je svako primirje "dokle god se Palestinci ne osjećaju sigurnim" [3]
Međunarodne reakcije
Austrija
.JPG)
U Beču je 20. jula oko 11.000 ljudi mirno protestovalo u znak podrške Gazi.[45]
Belgija
U Briselu okupilo se je nekoliko hiljada ljudi i dalo podršku stanovništvu u Gazi.[8]
Bosna i Hercegovina
U Sarajevu je održana šetnja na Baščaršiji u znak podrške Gazi. Prisutnima se obratio režiser Gradimir Gojer riječima da napad na Gazu pokazuje da fašizam u svijetu još nije pobjeđen i da građani BiH znaju po svojoj koži šta znači fašizam.[46]
Egipat
Vođe Muslimanske braće i ljevičarskih organizacija su već bile pohapšene, nisu se održale masovne demonstracije protiv Izraela kao u vrijeme Mubaraka. Nova egipatska vlada, s generalom Al-Sisijem na čelu, podržala je poziciju Izraela a odbacila zahtjeve Hamasa.[41]
Sjedinjene američke države
Američki predsjednik Obama je u izraelskim dnevnim novinama Haaretz pozvao obje strane da prekinu borbe.[47]Vijeće sigurnosti UN-a je 12. jula pozvalo da se uspostavi prekid vatre.[48][49] Norveški doktor Mad Gilbert koji pomaže stanovništvu u Gazi je 20.jula Obami uputio pismo pitajući ga Mr. Obama do you have a heart? (bs. "gospodine Obama imate li srce?"). Pismo je završio da ovako više ne može.[50]
Francuska
Ministar unutrašnjih poslova Francuske Cazeneuve je 19. jula 2014 zatražio da se zabrane propalestinske demonstracije.[51] Uprkos upozorenju predsjednika Francuske Hollandea, da će oni koji učestvuju u protestima "snositi posljedice", 5000 osoba je istog dana izašlo na ulice u Parizu, Marsilya, Lyonu, Lillu i Nantesu .[52]
Njemačka
Kancelarka Angela Merkel izjavila je 18. jula da Izrael ima "pravo na samoodbranu".[53] Ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier je izjavio, povodom demonstracija 22. jula u Berlinu protiv napada u Gazi, da se "neće tolerisati antiizraelske i antisemitske parole ".[54] Izraelski ambasador u Njemačkoj Yakov Hadas-Handelsman rekao je da su Jevreji u opasnosti kao "1938.". Sekretar Jevrejskog centralnog savjeta (njem. Zentralrat der Juden) Dieter Graumann tražio je da se policija uključi ako se u internetu kritikuje Izrael ili Jevreji.[55] Prema anketi objavljenoj 23. jula u njemačkom "Stern", napravljna od "forsa", većina Njemaca smatra Izrael glavnim krivcem.[56] Historičar Wolfgang Benz ne vidi porast antisemitizma, jer je on "konstantno" prisutan, dok izdavač Rolf Verleger vidi problem u "nepomirljivoj politici" (njem. unversöhnliche Politik) koja ostavlja utisak da judaizam vlada svijetom (njem. Weltjudentum).[57]
Turska
Turski premijer Erdoğan je kritikovao EU i UN a posebno islamski svijet zbog ćutanja o pogibiji palestinske djece, te osudio jednostranu podršku Izraela.[58]
Velika Britanija
U Londonu je 100.000 ljudi protestovalo protiv napada na Gazu.[59]
Analize
Bettina Marx kolumnistkinja na Deutsche Welle smatra da je Izrael otmicu upotrijebio kao povod da razbije jedinstvenu vladu Hamasa i PLO-a.[60]Zbigniew Brzezinski, američki geostrateg izjavio je u intervjuu za CNN da Netanyahu pravi ozbiljnu grešku što ne prihvata palestinsku vladu u kojoj je zastupljen i Hamas. Brzezinski smatra da će omalovažavanje Hamasa i vojne akcije u potpunosti izolovati Izrael.[61] David Hearst, kolumnist na MIDDLE EAST EYE, piše da Saudijska Arabija ima interes uništenja Hamasa, time bi se na Bliskom istoku zadržao "status quo". Navodi da podrška SAD-a skreće pažnju javnosti od saudijsko-izraelskog saveza.[62] Dr. Alia Brahimi s Oxfordskog univerziteta je u kolumni Al Jazeerae pitala zašto isključivo Izrael ima pravo na samoodbranu dok su palestinski civili samo "živi štitovi" Hamasa. Navela je da Izrael koristi slogan na smrt osuđenog anarhiste Émile Henryja, koji je nakon izvršenog bombaškog napada pred sudom izjavio :"Nedužna žrtva ne postoji" [63] Abed Schokry profesor na Univerzitetu u Gazi izrazio je žaljenje zbog "dvostrukih standarda", prema kojim su Palestinci teroristi čak i kad se brane, te je izjavio da kao Palestinac zbog velikog broja žrtava ne može ostati objektivan.[64]
Također pogledajte
- Izraesko-libanski sukob 2006.
- Jom Kipurski rat
- Cionizam
- Bliskoistočni sukob
- AIPAC
- Yasser Arafat
- Libanski građanski rat
- Šestodnevni rat
Vanjski linkovi
- Broj poginulih, ranjenih. Napadi izraelske vojske i broj ispaljenih Qassam raketanytimes.com (en)
- Gaza live blogaljazeera.com (en)