Omar al-Bašir

Omar Hasan Ahmed el Bašir (1. januar 1944) je general-potpukovnik vojske Sudana, koji je bio vođa Sudana od 1989 do 2019. godine.

Omar el Bašir
عمر حسن أحمد البشير
Omar al-Bašir

Mandat(i)
7. predsedniik Sudana
Trenutna funkcija
Funkciju obavlja od 30. jun 1989
PrethodnikAhmed el Mirgani
NaslednikAhmed Avad (vojna hunta)
Vođa Revolucionarnog veća nacionalnog spasa
30. jun 1989 - 16. oktobar 1993.
Biografija
VeroispovestIslam
Politička partijaNacionalni kongres
Profesijavojno lice, političar

Biografija

Rođen je 1944. u mestu Hoš Banaga, južno od grada Kartuma. Stupio je u sudansku vojsku 1960. godine. Studirao je na egipatskoj vojnoj akademiji, a diplomirao na sudanskoj vojnoj akademiji u Kartumu 1966. godine.[1] Od 1975. bio je vojni ataše u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a 1981. postao je zapovednik oklopne padobranske brigade.[2]

Kada se vratio u Sudan kao pukovnik u sudanskoj vojsci, El Bašir je na čelu grupe nezadovoljnih oficira srušio s vlasti nestabilnu vladu civilnog premijera Sadika el Mahdija u beskrvnom puču 30. juna 1989. godine.[3] Nova vojna vlada pod Baširom je zabranila sve političke stranke i nametnula islamske zakone u celoj državi.[4] Bašir se zatim postavio na čelo Revolucionarnog veća nacionalnog spasa, koja je držalo sve ovlasti u zemlji.

Revolucionarno veće je raspušteno 1993, a Bašir se proglasio predsednikom i povećao svoja ovlašćenja. Sva izvršna i zakonodavna vlast bila je u njegovim rukama.[5]

Oktobra 2005, Baširova administracija okončala je Drugi sudanski građanski rat, jedan od najkrvavijih ratova u Africi, dopustivši ograničenu autonomiju Južnom Sudanu. Međutim, otprilike u isto vreme izbio je sukob u Darfuru, u kome je prema zapadnim izvorima stradalo između 200.000[6] i 400.000[7][8][9] ljudi. Zbog toga Bašir danas drži reputaciju jednog od najkontroverznijih vođa današnjice.

Glavni tužilac Međunarodnog suda za ratne zločine je u julu 2008. optužio Bašira za genocid, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine u regionu Darfura.[10] Sud je izdao zahtev za izručenje 4. marta 2009. zbog ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti, ali je zaključeno da nema dovoljno dokaza za optužbu za genocid.[11][12] Odluci suda suprotstavili su se Afrička unija, Arapska liga, Pokret nesvrstanih i vlade Rusije i Kine.[13][14]

11. aprila 2019 posle 30 godina vladavine i velikih demonstracija na kojima je na desetine ljudi ubijeno, svrgnut je sa vlasti vojnim pučem koji je izveo general Ahmed Avad, posle čega je stavljen u kućni pritvor, a vlast u zemlji je preuzela vojska koja je raspustila parlament do izbora 2020 godine.

Izvori