Opstipacija
Opstipacija ili zatvor je nefiziološko retko pražnjenje stolice koja je promenjenog oblika i konzistencije. Stolica je tvrda, suva (zbog reabsorpcije vode nakon dugog zadržavanja u debelom crevu ) i količinski je ima jako malo. Uzroci opstipacije mogu biti organski i funkcionalni [1][2]
Opstipacija | |
---|---|
Sinonimi | Zatvor |
Zatvor kod malog deteta viđen na rendgenskom snimku. Krugovi predstavljaju područja [fekalne materije] (stolica je bela okružena crnim crevnim gasom). | |
Specijalnosti | gastroenterologija |
Komplikacije | Hemoroidi, analna fisura, fekalna impakcija |
Faktori rizika | Hipotiroidizam, dijabetes, Parkinsonova bolest, rak kolona, divertikulitis |
Frekvencija | 2–30% |
Definicija
Definicija opstipacije ili zatvora nije jednostavna jer se ritam pražnjenja creva razlikuje od osobe do osobe. U najširem smislu opstipacija predstavlja poremećaj tog ritma i otežano pražnjenje creva.[2]
Opstipacija je simptom, a ne bolest. Najčešće se smatra retkim crevnim pokretima, obično manje od 3 stolice nedeljno.[3][4] Međutim, ljudi mogu imati i druge tegobe, uključujući:[5][6]
- Naprezanje sa kretanjem creva
- Prekomerno vreme potrebno za prolazak hrane kroz utrubu
- Bol sa pokretima creva sekundarnim do naprezanja
- Bol u stomaku
- Nadutost trbuha .
- Osećaj nepotpune evakuacije creva.[7]
U nameri da pomogne pacijentu da opiše svoju stolicu, dizajnirana je Bristolska skala izmeta (лат. Bristol Stool Scale) koja klasifikuje ljudski izmet u 7 tipova:[1]
- Tipovi 3 i 4 su normalne stolice.
- Tipovi 1 i 2 mogu predstavljati opstipaciju.
- Tipovi 5, 6 i 7 ukazuju na dijareju (proliv).
Etiologija
Gotovo trećina svetske populacije prema mnogim istraživanjima, u 21. veku ima problem sa neurednom probavom i opstipacijom.[1] Ona nije samo čest pratilac savremenog načina života i ishrane, već može da bude i jedan od znakova oboljenje ili simptom neke bolesti.[8]
Nastaje zbog poremećaja punjenja ili pražnjenja rektuma:[9][10]
- Poremećaji punjenja mogu biti izazvani lezijom zida debelog creva, neadekvatnom ishranom, lekovima (opijati, antiholinergici).
- Poremećaj pražnjenja može biti izazvan lezijom rektuma i anusa, oboljenjima nerava i muskulature rektuma.
Faktori rizika
U faktore rizika koji mogu uticati na pojavu hronične opstipacije ubrajaju se [11][12]
- Nedovoljno unošenje tečnosti i biljnih vlakana
- Smanjena pokretljivost (dnevna neaktivnost)
- Ženski pol
- Životna dob (preko 65 godina starosti)
Tipovi opstipacije
Opstipacija prema vremenu trajanja može biti akutna (povremena ) i hronična (dugotrajna). I dok je akutna opstipacija prolazna pojava, hronična opstipacija najčešće ukazuje na postojanje nekog poremećaja u organizmu koji zahteva medicinsko ispitivanje i odgovarakuće tretman[13].[1]
Akutna opstipacija | Hronična opstipacija |
---|---|
|
|
Opstipacija organskog porekla
Organski uzroci opstipacije su:
- mehaničke prepreke u debelom crevu,
- strikture i priraslice nakon upale ili operacije,
- anomalije položaja creva (kolonoptoza),
- divertikuloza
- tumori creva koji sužavaju lumen ili ga komprimiraju creva sa spoljašnje strane.
- Stečeni megakolon (veoma prošireni kolon) koji može biti posledica stenoze rektuma ili sigme. Karkteriše se tvrdokornom opstipacijaom koja je vodeći simptom megakolona.
- Kongenitalni megakolon (Hirschprungova bolest) je urođena anomalija creva uzrokovana nedostatkom ili nerazvijenošću nervnih spletova creva (Auerbachov, Meissnerov pleksus) što ima za poslediicu
izostanak peristaltike u aganglionarnom segmentu ceva. Iznad tog mesta se crevo proširuje i u njemu zadržava sadržaj.
Funkcionalna opstipacija
Funkcionalna opstipacija je spastična opstipacija, a nastaje kao posledica pojačanogdelovanja parasimpatikusa. Rezultat je spazam cirkularne muskulature debelog creva, što rezultujepojačanim crevnim naborima (haustracijama). Stolica je oskudna, okrugla i tvrda s malo sluzi, prećnika kao olovka .
Može biti praćena grčevitim bolovima (kolikama). U donjem desnom ili levom kvadrantu trbuha moguće je napipati valjkaste, bolno osjetljive mase kolon ascendensa, češće kolon descendensa.
Osim vagotonije i psihički uzroci (brige i strahovanja) mogu biti uzrok nastanka ovog tipa opstipacije. Nakon određenog perioda opstipacije može uslediti proliv.
- Funkcionalna opsipavija koja se ne detektuje mehanički
Vrsta | Karakteristike |
---|---|
Opstipaciju sa normalnim tranzitom |
|
Opstipaciju sa usporenim tranzitom |
|
Defekacioni poremećaji |
|
- Disinergička defekacija sa IV tipa promena
- tip I kod koga postoji paradoksalni rast rezidualnog analnog pritiska u prisustvu adekvatnog propulzivnog tj. rektalnog pritiska,
- tip II koji podrazumeva paradoksalni rast rezidualnog analnog pritiska bez porasta intrarektalnog pritiska,
- tip III kod koga ne postoji rast u nivou anusa ali postoji nedovoljano smanjenje (manje od 20%) pri čemu je normalan intrarektalni pritisak i
- tip IV kod koga ne postoji dovoljan intrarektalni pritisak uz nedostatak ili inkompletnu redukciju rezidualnog intraanalnog pritiska.
Atonična opstipacija
Atonična opstipacija, je česta pojava kod starijih osoba i u trudnoći. Uzrokovana je oslabljenom inervacijom Auerbachovog pleksusa sa posledično oslabljenim motiliteteom creva.
Proktogena opstipacija
Proktogena opstipacija (dyshezia) je svjsno ili nesvesno zadržavanje stolice u rektumu.
Nastaje zbog suzbijanja ili gašenja refleksa pražnjenja (psihogeni činioci, stid, žurba,način života u nekim profesijama, promena načina života).
Alimentarna opstipacija
Alimentarna opstipacija nastaje zbog nedostatka nesvarljive celuloze u hrani koja normalnopnadražuje crevo i omogućava njegovo pražnjenje.
Simptomatska opstipacija
Simptomatska opstipacija nastaje u sklopu drugih bolesti kao viscero-visceralni refleks(holelitijaza, nefrolitijaza, čir želuca i dvanaestepalaćnog creva) [19][10]
Opstipaciju mogu izazvati sledeće bolesti:
- centralnog nervnog sistema, npr. multipla skleroza,
- endokrine bolesti npr. hipotireoza
- trovanje morfinom,
- hipokaliemija
- bolesti kičme.
Klinička slika
Najčešći klinički znaci i simptomi opstipacije | Ostali klinički znaci i simptomi opstipacije |
---|---|
|
|
Dijagnoza
Uobičajene dijagnostičke procedure su:[20] [21][1]
- osnovne laboratorijske analize.[22]
- rektalni tuše i inspekcija analnog otvora.[23]
- koprokultura i pregled na parazite
- rektosigmoidoskopija sa biopsijom
- kolonoskopija se radi kada postoje jasne indikacije (sumnja na karcinom).[24]
- specijalna ispitivanja manometrija, provera tranzita, defenografija (prolaps sluzokože.[2]
Terapija
Opstipacija se može lečiti na na više načina, ali su najzatupljenija ova tri načina koja se primenjuju kombinovano [25][19]
Izvori
Literatura
- Kwan KY. Abdominal pain. In: Olympia RP, O'Neill RM, Silvis ML, eds. Urgent Care Medicine Secrets. Philadelphia, PA: Elsevier; 2018:chap 19.
- Nurko S, Zimmerman LA. Evaluation and treatment of constipation in children and adolescents. Am Fam Physician. 2014;90(2):82-90
- Sreedharan R, Liacouras CA. Major symptoms and signs of digestive tract disorders. In: Kliegman RM, Stanton BF, St. Geme JW, Schor NF, eds. Nelson Textbook of Pediatrics. 20th ed. Philadelphia, PA: Elsevier; 2016:chap 306.
Spoljašnje veze
Klasifikacija | |
---|---|
Spoljašnji resursi |
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |