Vijeće Ujedinjenih nacija za ljudska prava
Vijeće Ujedinjenih nacija za ljudska prava (UNHRC)[a] jest tijelo Ujedinjenih nacija čija je misija promocija i zaštita ljudskih prava širom svijeta.[2] Vijeće ima 47 članova, koji se biraju na periodični trogodišnji mandat po principu regionalnih grupa.[3] Sjedište Vijeća je u Uredu Ujedinjenih naroda u Ženevi, u Švicarskoj.
Vijeće istražuje navode o kršenju ljudskih prava u državama članicama Ujedinjenih naroda i bavi se tematskim pitanjima ljudskih prava kao što su sloboda udruživanja i okupljanja,[4] sloboda izražavanja,[5] sloboda vjerovanja i vjeroispovijesti,[6] prava žena,[7] LGBTQ+ prava,[8] i prava rasnih i etničkih manjina.[b]
Vijeće je osnovala Generalna skupština Ujedinjenih nacija 15. marta 2006.[c] kako bi zamijenilo Komisiju Ujedinjenih nacija za ljudska prava (UNCHR, ovdje CHR).[9] Vijeće blisko sarađuje s Uredom visokog komesara za ljudska prava (OHCHR) i koristi "posebne procedure" Ujedinjenih nacija. Često je oštro kritikovano zbog uključivanja zemalja članica u kojima je zabilježeno kršenje ljudskih prava.[10][11]
Struktura
Članovi Generalne skupštine Ujedinjenih nacija biraju članove koji zauzimaju 47 mjesta u Vijeću za ljudska prava.[12] Mandat svakog mjesta je tri godine i nijedan član ne može zauzimati mjesto duže od dva uzastopna mandata.[12] Mjesta su raspoređena među regionalnim grupama Ujedinjenih nacija na sljedeći način: 13 za Afriku, 13 za Aziju, šest za istočnu Evropu, osam za Latinsku Ameriku i Karibe (GRULAC) i sedam za Zapadnoevropsku i ostale grupe (WEOG).[12] Prethodni CHR imao je 53 člana, koje je izabralo Ekonomsko-socijalno vijeće (ECOSOC) većinom prisutnih i koji su glasali.[13]
Sjednice
UNHRC održava redovne sjednice tri puta godišnje: u martu, junu i septembru.[14] UNHRC može u bilo kojem trenutku odlučiti da održi posebnu sjednicu za rješavanje slučajeva kršenja ljudskih prava, a na zahtjev trećine država članica.[15] Do maja 2020. održano je 28 posebnih sjednica. [15]
Članovi
Vijeće se sastoji od 47 članova, koje godišnje bira Generalna skupština UN-a na periodični trogodišnji mandat. Članovi se biraju na osnovu pravične geografske rotacije koristeći regionalni sistem grupisanja Ujedinjenih nacija. Članovi imaju pravo na izbor za još jedan mandat, nakon čega se moraju odreći svog mjesta.[16]
Sjedišta su raspoređena po sljedećem principu: [12]
- 13 za Afričku grupu
- 13 za Azijsko-pacifičku grupu
- šest za Istočnoevropsku grupu
- osam za Grupu Latinske Amerike i Kariba
- sedam za Zapadnoevropsku i drugu grupu.
Suspenzije
Generalna skupština može suspendovati prava i privilegije bilo kojeg člana Vijeća za kojeg se odluči da je sistematski, grubo i neprestano kršio ljudska prava tokom mandata.[17] Proces suspenzije zahtjeva dvotrećinsku većinu glasova Generalne skupštine.[18] U rezoluciji kojom se osniva UNHRC navodi se da "prilikom izbora članova Vijeća, države članice uzimaju u obzir doprinos kandidata u promicanju i zaštiti ljudskih prava kao i njihova data dobrovoljna obećanja i obaveze",[19] te da će se "članovi izabrani u Vijeće pridržavati najviših standarda u promociji i zaštiti ljudskih prava".[19]
Prema tim odredbama i kao odgovor na preporuku članova Vijeća, Generalna skupština 1. marta 2011. izglasala je suspenziju članstva Libije zbog situacije u zemlji nakon "nasilnog obračuna s antivladinim demonstrantima";[20] Libiji je članstvo vraćeno 18. novembra 2011.[21] Također, 7. aprila 2022. na 11. vanrednoj posebnoj sjednici Generalne skupštine Rusiju je suspendovana iz Vijeća zbog grubih i sistematskih kršenja ljudskih prava počinjenih tokom invazije na Ukrajinu 2022.[22] Zamjenik ambasadora Genadij Kuzmin rekao je da se Rusija povukla iz Vijeća ranije tokom dana u očekivanju glasanja.[23] Rusija je prva članica Vijeća sigurnosti UN-a koja je uklonjena iz bilo kojeg tijela Ujedinjenih nacija.[24]
Napomene
Reference
Vanjski linkovi
- Zvanična stranica (en) (fr) (es) (ru) (ar) (zh)