Islamska država

Pregled nastanka:

Jama'at al-Tawhid wal-Jihad (Organizacija monoteizma i džihada)  (1999–2004)
Tanzim Qaidat al-Jihad fi Bilad al-Rafidayn (poznata i kao al-Kaida u Iraku)  (2004–2006)
Mujahideen Shura Council (Mudžahedinsko savjetodavno vijeće) (2006)
Islamska država Iraka (2006–2013)
Islamska država Iraka i Levanta  (2013–2014)
Islamska država  (lipanj 2014–danas)

Nakon invazije na Irak 2003. godine, jordanski selafitski džihadist Abu Musaba al - Zarqawi i njegova militantna skupina Jama'at al-Tawhid wal-Jihad (Organizacija monoteizma i džihada), osnovana 1999. godine, postaju ozloglašeni u ranim fazama iračke pobune po samoubilačkim napadima na šijitske džamije, civile, iračke državne institucije i talijanske vojnike koji su sudjelovali u 'multinacionalnim snagama', koje su vodili Amerikanci. Al- Zarqawi-jeva grupa je službeno obećala vjernost al-Kaida mreži Osame bin Ladena u listopadu 2004. godine. Pri tome mijenja ime u Tanzim Qaidat al - Jihad fi Bilad al- Rafidayn, poznata i kao al- Kaida u Iraku.

U siječnju 2006. al-Kaida u Iraku se povezala s nekoliko manjih iračkih pobunjeničkih skupina u krovnu organizaciju koja se nazvala Mudžahedinsko savjetodavno vijeće.

U listopadu 2006. Mudžahedinsko savjetodavno vijeće proglasilo je uspostavu Islamske države Iraka, koje se trebala sastojati od šest pretežno sunitskih gubernija s Abu Omar al-Baghdadijem kao emirom.

Islamska Država Iraka i Levanta proglašena je u travnju 2013.

Dana 29. lipnja 2014. organizacija se proglasila svjetskim kalifatom. Abu Bakr al-Baghdadi poznat među svojim pobornicima i kao Amir al-Mu'minin (kalif Ibrahim), nazvao se kalifom, a skupina se preimenovala u Islamsku državu. Kao kalifat, oni tvrde da imaju vjersku, političku i vojnu vlast nad svim muslimanima u svijetu. Koncept kalifata i naziv Islamska država su odbijeni od vlada i muslimanskih vođa širom svijeta.

Promjene imena nisu bile estetske naravi, nego su odražavale promjenjive okolnosti unutar kojih se razvijala i nastala Islamska Država. U početku je Jama'at al-Tawhid wal-Jihad težila za prevlašću u Iraku, relativno pod nadzorom i u mirnom razdoblju do izbijanja sektaških sukoba početkom američke Invazije na Irak 2003., te izbijanja sukoba nakon američkog povlačenja 2011.^[3]

Od tog trenutka, Islamska Država preuzela je ključnu ulogu, a odlučujuće pojačanje dobiva u trenutku kada je Građanski rat u Siriji postao sektaški sukob. Od tada je Islamska Država primila milijune dolara donacija i tisuće novaka širom svijeta. Trenutačno se utvrđenja Islamske Države protežu od grada Rake na sjeveru Sirije do samih predgrađa Bagdada na jugu Iraka; udaljenost između dva mjesta otprilike iznosi više od 500km, međutim, Islamska Država nema stalni nadzor nad prometnicama i naseljima između dva navedena mjesta.^[3][4]

Brzo širenje Islamske Države može se usporediti s američkim brzim napredovanjem tijekom rata u Iraku 2003. Za razliku od američkih snaga, vahabitske oružane skupine nemaju mogućnost uporabe razarajućih zračnih napada, no, u posljednjoj ofenzivi, vahabitske skupine uspjele su osnažiti svoje vojne kapacitete nakon što su zarobili desetke oklopnih vozila američke proizvodnje i drugo teško naoružanje prethodno u rukama iračke vojske.^[3]

Pučanstvo koje se nalazi pod okupacijom Islamske Države postalo je izloženo bičevanju, sakaćenju, obezglavljivanju i razapinjanju. Žrtve ovakvih kazni bile su razložno odabrane ili po slobodnom izboru vahabitskih skupina. Najčešće žrtve su šijiti, sunitski rivali, zarobljeni vojnici i "nemoralne" žene.

Islamska Država teritorijalno je bila na vrhuncu 2015. godine, kada su nadzirali znatne dijelove Sirije i Iraka te dijelove teritorija u Libiji, Nigeriji i Afganistanu. Krajem 2017. godine teritorijalno praktički niti ne postoji. Teritorij je bio proširen na Libiju, ali je u nizu bitaka koje su trajale od svibnja do kolovoza 2016. libijska vlada nacionalnog jedinstva porazila snage Islamske Države u Libiji. Također, do kraja travnja 2017. nigerijska je vojska vratila teritorij koji je držao Boko Haram, ogranak Islamske Države u Nigeriji, a početkom prosinca 2017. Irak je izvijestio javnost o potpunom porazu Islamske Države u Iraku. U slično vrijeme, ruski izvori tvrde da je i u Siriji Islamska Država također poražena.

Ideologija Islamske Države bazira se na salafizmu, salafijskom džihadizmu, islamizmu i vahabizmu.

Unatoč čestom povezivanju Islamske Države s al-Kaidom, ova skupina nema zajedničke filozofske, organizacijske niti službene veze s njom, pošto se i sama proglasila neovisnom od al-Kaide. Trenutačno, ove dvije skupine su u neprijateljskom odnosu, iako im je zajedničko podržavanje sunitskog islama. Al-Kaidini pojavni oblici su više-manje poznati. Ona je teroristička organizacija s "uspavanim ćelijama", obučnim kampovima, koja izvodi terorističke napade. Islamska Država je više milicija te drži pod okupacijom i određeni teritorij. I dok je al-Kaida nakon smrti Osame bin Ladena postala svjesnija izbjegavanja indiskriminacijskih i kontraproduktivnih brutalnosti, dotle Islamska Država izjavljuje svoju vjersku filozofiju bez kompromisa.^[3]

Razlog za okončanjem veza s al-Kaidom dogodio se u doba Građanskog rata u Siriji kada je Islamska Država ušla u sukob s Džabhatom al-Nusrom, islamističkom skupinom koju podupire al-Kaida. Molbe al-Kaide da dvije skupine podijele zonu utjecaja odbacio je novi vođa Islamske Države, Abu Bakr al-Bagdadi. Abu Bakr proveo je četiri godine u američkom zarobljeništvu te je pušten 2009. Nakon niza loših događaja između Islamske Države i al-Nusre, al-Kaida je razbaštinila Islamsku Državu početkom 2014. Zauzvrat je Islamska Država al-Kaidu prozvala izdajicama i sprdnjom.^[3]