Ireligioznost
Ireligija (lat. irreligio, -onis, f. prema in-, ne + religio, religija), ireligioznost, nereligioznost, pojam je koji označava odsustvo religije, ravnodušnost prema religiji, nezainteresiranost ili neosjetljivost za religiju, odbacivanje religije ili neprijateljstvo prema religiji.[1] Kad označava odbijanje ili odbacivanje religijskog vjerovanja, onda ireligija obuhvaća ateizam i sekularni humanizam. Kada označava neprijateljstvo prema religiji, onda obuhvaća antiteizam, antiklerikalizam i antireligiju. Kada označava ravnodušnost i nezainteresiranost za religiju, onda obuhvaća apateizam. Kada označava odsustvo religijskog vjerovanja, onda može obuhvaćati agnosticizam, ignosticizam, neteizam, religijski skepticizam i slobodoumlje. Ireligija čak može obuhvaćati oblike teizma, što ovisi o religijskom kontekstu nasuprot kojeg se definira, pa je tako u Europi u 18. stoljeću epitoma ireligije bio deizam.[2]
| Serija članaka na temu Ireligija | |
 | |
| Ireligija | |
| sekularni humanizam • sekularizam • sekularnost slobodoumlje • postteizam • neteizam antiklerikalizam • antireligija kritika religije • parodija religije | |
| Ateizam | |
| demografija • povijest • državni • novi implicitni i eksplicitni • pozitivni i negativni kritika • diskriminacija • postojanje Boga antiteizam • ateizam i religija | |
| Agnosticizam | |
| jaki • slabi • agnostički ateizam agnostički teizam • apateizam • ignosticizam | |
| Naturalizam | |
| humanistički • metafizički metodološki • religijski | |
| Ličnosti | |
| ateisti • agnostici • humanisti panteisti • deisti | |
| Organizacije | |
| Međunarodna ateistička alijansa Skup razuma • Svjetski panteistički pokret Zaklada za slobodu od religije | |
 Kategorija: Ireligija | |
| v • r • u | |
Neki dokazi predlažu da status najbrže rastuće religije u Sjedinjenim Državama ima "nereligija",[3] obuhvaćajući gotovo 20% odrasle javnosti prema podacima iz 2012.[4] Prema izvješću Pewova istraživačkog centra osobe koje su se izjašnjavale kao "ateisti" ili "agnostici" činile su 6% ukupnog stanovništva u SAD-u, dok su u religijski neizjašnjenom (ili "nereligioznom") stanovništvu ateisti činili 12%, a agnostici 17%.[5] Osobe koje ne navode nikakvu religijsku pripadnost obično se označavaju kao "neizjašnjeni".[6][3][4]
Procjenjuje se da je 16% svjetskog stanovništva (1,1 milijarda ljudi) "nereligiozno" obuhvaćajući pod tim pojmom agnostike, ateiste, sekularne humaniste i ljude koji se "ne izjašnjavaju" ili ne navode "nikakvu religijsku sklonost" pri odgovaranju na otvoreno pitanje o tome koja je njihova religijska sklonost.[7] U istom Pewovu izvješću bilježi se da mnogi religijski neizjašnjeni imaju nekakva religijska vjerovanja, a većina religijski neizjašnjenih dolazi iz Azije i Pacifika. Prema jednom izvoru procjenjuje se da 40-50% nereligioznih osoba vjeruje u barem jedno božanstavo ili neki oblik više sile.[8]
Demografija
- Glavni članak: ireligija po zemljama
Prikazane tablice navode postotke nereligioznog stanovništva po pojedinim državama od najvećeg k najmanjem.
Iako 10 zemalja popisanih iznad imaju nereligiozne većine, to ne znači da većina stanovništva tih zemalja ne pripada nijednoj religijskoj skupini. Primjerice, 70% švedskog stanovništva pripada luteranskoj kršćanskoj crkvi dok se 56,7% Albanaca izjašnjava muslimanima unatoč takvoj ireligioznosti.
Više informacija
- humanizam
- važnost religije po zemljama
- ireligija po zemljama
- neteističke religije
- panteizam
- postteizam
- skepticizam
- duhovan ali ne religiozan
- transteizam
Reference
Dodatni izvori
- John Allen Paulos (9. lipnja 2009.). Irreligion: A Mathematician Explains Why the Arguments for God Just Don't Add Up. Macmillan. ISBN 978-0-8090-5918-8.
- Richard Henry Popkin; Arie Johan Vanderjagt (1993). Scepticism and irreligion in the seventeenth and eighteenth centuries. BRILL. ISBN 978-90-04-09596-0.
- Eric Wright (listopad 2010.). Irreligion: Thought, Rationale, History. BiblioBazaar. ISBN 978-1-171-06863-1.