Ruska ratna avijacija

Rusko ratno vazduhoplovstvo (rus. Военно-воздушные цилы России, doslovno Vojno-vazdušne snage Rusije, VVS) je vazdušna sila Oružanih snaga Ruske Federacije i dio novonastalih važdusno-svemirskih snaga Rusije.

Ratno vazduhoplovstvo Ruske Federacije
Вооружённые Силы Российской Федерации

Amblem ruskog ratnog vazduhoplovstva
Osnovano07. maja 1992 [1]
Brojnost148.000 ljudi (2015)
KomandantGeneral-pukovnik Sergej Dronov (2019)
Oznake
Ruske avijacijske baze

Osnovano je 1992. godine kako bi formalno naslijedilo Sovjetsko ratno vazduhoplovstvo nakon raspada Sovjetskog Saveza. Osim čistog vazduhoplovstva u njegov sastav ulaze i raketne snage protuvazdušne obrane (PVO), postrojbe za održavanje komunikacija i veza te razne specijalne jedinice zadužene za opslugu, obavještavanje, liječenje, spašavanje i druge zadatke.

2008. godine doživljuje temeljno restrukturiranje u sklopu opće reforme Oružanih snaga Ruske Federacije koja uključuje redovnu nabavku novih letjelica, oružanja i prateće opreme.

Ruska mornarica ima svoju sopstvenu avijaciju, Rusku pomorsku avijaciju, koja nije dio ratnog vazduhoplovstva već zasebni rod vojske slično američkim Marincima.

Povijest

1991-2000

Nakon raspada Sovjetskog Saveza na petnaest konstitutivnih republika u decembru 1991. godine, letjelice i osoblje sovjetskih vazdušnih snaga - VVS - raspoređeni su među novim nezavisnim državama. General Pjotr ​​Dejnkin, bivši zamjenik vrhovnog zapovjednika sovjetskih vazdušnih snaga, postao je prvi zapovjednik nove organizacije 24. kolovoza 1991. godine. Rusija je dobila većinu najmodernijih lovaca i 65% ljudstva. Glavna zapovjedništva bivšeg sovjetskog VVS-a - dalekometna avijacija, vojno-transportna avijacija i frontovska avijacija - preimenovana su i podređena ruskom zapovjedništvu VVS-a uz neke promjene.

Međutim, novonastale države u kojima su bili stacionisani mnogi pukovi, letjelice i osoblje su polagali pravo na iste kako bi činili jezgru vazdušnih snaga novih republika. Neke letjelice u Bjelorusiji i Ukrajini (kao što je Tupoljev Tu-160) vraćeni su u Rusiju, ponekad u zamjenu za otpis dugova. U nekim slučajevima je to važilo i za čitave vojne formacije, kao n.p. za diviziju dalekometne avijacije sa sjedištem u Dolonu, Kazahstan.

Tokom 1990-ih financijske poteškoće koje su mučile sve grane oružanih snaga također su utjecale na VVS. Piloti i ostalo osoblje ponekad mjesecima nisu mogli primiti svoje plaće, pa su povremeno pribjegavali očajničkim mjerama: 1996. godine četiri pilota MiG-a 31 u Jelizovu na Dalekom istoku štrajkala su glađu tražeći isplatu višemjesečnih zaostalih plaća. Problem je riješen samo preusmjeravanjem novca namijenjenog drugim svrhama. Zbog smanjenja financiranja, infrastruktura se također pogoršala i 1998. godine je 40% vojnih aerodroma bilo u manjkavom stanju.

VVS je sudjelovao u Prvom čečenskom ratu (1994.-1996.) i Drugom čečenskom ratu (1999.-2002.). I u tim kampanjama VVS je imao velikih problema, između ostalog zbog terena, nedostatka značajnijih stalnih ciljeva i pobunjenika naoružanim raketama zemlja-vazduh tipa Stinger i Strela-2M.

Bivše sovjetske snage protuvazdušne obrane bile su zasebna vojna formacija dugi niz godina i spojile su se sa vazduhoplovstvom tek 1998. godine. Dana 16. jula 1997. predsjednik Boris Jeljcin potpisao je ukaz o ujedinjenju dviju snaga. U 1998. godini rasformirano je 580 postrojbi i sastava, 134 su preustrojene, a više od 600 dobilo je nove nadležnosti. Preraspodjelom snaga zahvaćeno je 95 posto vazduhoplova, 98 posto helikoptera, 93 posto protuvazdušnih raketnih kompleksa, 95 posto opreme radiotehničkih jedinica, 100 posto protuvazdušnih raketa i više od 60 posto vazduhoplovnog naoružanja. Više od 600.000 tona materijala i 3.500 letjelica je premješteno na druge lokacije i aerodrome. Letjelice vojno-transportnog vazduhoplovstva prevezli su više od 40.000 porodica u nova prebivališta. Ukinuta su kratkotrajna operativna zapovjedništva. Stvorene su dvije vazdušne armije, 37. vazdušna armija (dalekoletna avijacija) i 61. vazdušna armija (bivše vojno-transportno zrakoplovstvo), koje su bile direktno podređene Vrhovnom zapovjedništvu.

Organizacija

2009. je struktura ruskog vazduhoplovstva potpuno preoblikovana iz prethodnih vazdušnih armijskih divizija i vazdušnih korpusa u vazdušne komande. Vazdušna komanda je podeljena u 4 vazdušne i PVO komande, 1 stratešku komandu vazdušne odbrane, 1 vojno transportnu avijacijsku komandu i 1 komandu avijacije dugog dometa.

  • Strateška komanda vazdušne odbrane (Moskva)
    • 4. PVO brigada
    • 5. PVO brigada
    • 5. PVO brigada
    • 6963.avijacijska baza
    • 6968.lovačka avijacijska baza
  • 1. Vazdušna i PVO komanda(Voronež)
    • 1. PVO brigada
    • 2. PVO brigada
    • 6961.avijacijska baza
    • 6964.avijacijska baza
    • 6965.avijacijska baza
    • 7000.avijacijska baza
  • 2. Vazdušna i PVO komanda (Jekaterinburg)
    • 8. PVO brigada
    • 9. PVO brigada
    • 10. PVO brigada
    • 6977.avijacijska baza
    • 6979.avijacijska baza
    • 6980.avijacijska baza
    • 6982.avijacijska baza
  • 3. Vazdušna i PVO komanda (Habarovsk)
    • 11. PVO brigada
    • 12. PVO brigada
    • 6983.avijacijska baza
    • 6987.avijacijska baza
    • 6988.avijacijska baza
    • 6989.avijacijska baza
    • 265.transportna avijacijska baza
  • 4. Vazdušna i PVO komanda (Rostov na Donu)
    • 7. PVO brigada
    • 8. PVO brigada
    • 6970.avijacijska baza
    • 6971.avijacijska baza
    • 6972.avijacijska baza
    • 6974.avijacijska baza
    • 999.avijacijska baza
    • 229.transportna avijacijska baza
  • Vojno transportna avijacijska komanda(Moskva)
    • 6955.avijacijska baza
    • 6956.avijacijska baza
    • 6958.avijacijska baza
    • 6985.avijacijska baza
  • Komanda avijacije dugog dometa (Moskva)
    • 6950.avijacijska baza
    • 6952.avijacijska baza
    • 6953.avijacijska baza

Trenažne jedinice

    • Krasnadol vojni institut
    • Sizranj vojni institut
    • 783.trenažni centar
    • 786.trenažni centar

Naoružanje

Procjena iz 2010. govorila je da rusko vazduhoplovstvo broji 183.000 osoblja i preko 4.000 vazduhoplova. Godine 2009. ruski časopis Komersant je objavio da je flota od 200 aviona MiG-29 od ukupno 291 procenena kao nebezbedna i i da bi trebalo da bude trajno prizemljena.[2]

Lovačka avijacija - Teška
LetjelicaGodinaPorijekloTipGIzvedbaNa službiDopis
Su-572020 РусијаVišenamjenski lovac5Su-5711Naručeno je 76 zrakoplova Su-57 za razdoblje 2020-2028. U četvrtom kvartalu 2017. godine obavljena su ispitivanja motora druge faze pod nazivom „Izdelije 30“. Predviđeno je da u prvoj fazi uđe u službu s motorom AL-41F1. 25. decembra 2020. godine ratno vazduhoplovstvo dobilo je prvi serijski primjerak.
Su-352013 РусијаVišenamjenski lovac4++Su-35S110Naručeno je dodatnih 30 komada.
Su-302012 РусијаVišenamjenski lovac4++Su-30SM
Su-30M2
91[3]
20[3]
Očekuje se duboka modernizacija svih letjelica Su-30SM u svrsi unifikacije sa Su-35S.
Su-271985 Русија
СССР
Višenamjenski / Lovac4/+Su-27SM3
Su-27SM
Su-27S
Su-27UB
24
47
12
18[4]
S obzirom na istrošenost i sklapanja ugovora za 76 vazduhooplova Su-57, očekuje se da će Su-27P i Su-27SM biti gotovo potpuno povučeni iz stroja do kraja 2020. godine. Brojke za Su-27P i Su-27SM su procjene.
Lovačka avijacija - Laka Presretačka avijacija
LetjelicaGodinaPorijekloTipGIzvedbaNa službiDopis
MiG-352019 РусијаVišenamjenski lovac4++MiG-356Serijski proizvedeni primjerci ne posjeduju prethodno planirani usmjerivač potiska.
MiG-291982 Русија
СССР
Višenamjenski / Lovac4/+MiG-29SMT
MiG29UBT
MiG-29/UB
42[4]
6[5]
70[4]
Započeta je postepena zamjena MiG-29 sa MiG-35, zbog čega se ne očekuju veče narudžbe.
MiG-311981 СССРPresretač3/+MiG-31BM
МiG-31K
85[6]
10
U okviru postojećih ugovora se očekuje modernizacija više od 150 jedinica na standard MiG-31BM do 2023. godine.
Vazduhoplovstvo
VazduhoplovSlikaPorekloTipVarijantaBrojnostKomentar
Suhoj Su-34
 RusijaLovac-bombarderSu-34P54
Suhoj Su-24
 Sovjetski SavezLovac-bombarder
style="text-align:center;"|Su-24M
Su-24M2
Su-24MP
280
Suhoj Su-25
 Sovjetski SavezjurišnikSu-25CM200+
MiG-25
 Sovjetski Savezizviđač/presretačMiG-25P15
Tupoljev Tu-22M
 Sovjetski Saveztaktički bombarderTu-22M3
Tu-22MP
111+ 5 Tu-M3M
Tupoljev Tu-95
 Sovjetski Savezstrateški bombarderTu-95MC6
Tu-95MC16
32
31
Tupoljev Tu-160
 Sovjetski Savezstrateški bombarderTu-16016
Jakovljev Jak-130
 RusijatrenažniJak-13053
Aero L-39 Albatros
 Čehoslovačkatrenažno -borbeniL-39336
Tupoljev Tu-134
 Sovjetski Saveztransportni putnički avionTu-13430
Iljušin Il-78
 Sovjetski Savezvazdušni tankerIl-78
Il-78M
20
Berijev A-50
 Sovjetski Savezvazdušni sistem za rano upozorenje i kontroluA-50
A-50U
20U toku je modernizacija aviona na A-50U standard,2 aparata su već modernizovana na isti, ali jedan koristi vazduhoplovni zavod Beriev.
Iljušin Il-86
 Sovjetski Savezvazdušna komanda i kontrolaIl-864
Antonov An-22
 Sovjetski Savezstrateški transporterAn-225
Antonov An-124
 Sovjetski Savezstrateški transporterAn-124
124-150
1422 aviona će biti modernizovana na An-124-100 standard, a od 2016. godine se očekuje proizvodnja 20 novih An-124.
Iljušin Il-76
 Sovjetski Savezstrateški transporterIl-76MD210
Antonov An-12
 Sovjetski Saveztaktički transporterAn-1250avion će biti zamenjen avionima tipa An-70 (naručeno 60 aviona).
Antonov An-72
 Sovjetski Saveztaktički transporterAn-72/7439
Antonov An-26
 Sovjetski Saveztaktički transporterAn-24/An-26Avion će u skorijoj budućnosti biti zamenjen od aviona An-140.
Jakovljev Jak-40
 Sovjetski SavezVIP transporterJak-401
Let L-410 Turbolet
 ČehoslovačkaVIP transporterL-4107
Antonov An-140
 RusijaVIP transporterAn-14006 poručen0, isporuka u toku 2012. godine.
Kamov Ka-50
 Sovjetski Savezborbeni helikopterKa 5010prestao da se proizvodi u korist Ka-52
Kamov Ka-52
 Rusijavišenamenski borbeni helikopterKa-526512 baza Černigovka i 7 u Toržoku. Naručeno još 140 aparata. Koristice se i na budućim desantnim brodovima klase „Mistral“, naručenim od strane Ruske ratne mornarice.
Mi-24
Mi-35
 Sovjetski Savezborbeni transporni helikopterMi-24B
Mi-24PN
Mi-35
280+12 Mi-35M
Mi-28  Rusijaborbeni jurišni helikopterMi-28H89Očekuje se isporuka od oko 300 helikoptera ovog tipa do 2020. godine.
Mi-6
 Sovjetski Saveztransportni helikopterMi-6?
Mi-8
Mi-17
 Sovjetski Saveztransportni helikopterMi-8MTB-5
Mi-8AMTSx
Mi-17
520Od 2010. godine je u toku isporuka borbene verzije Mi-8AMTŠ.
Mi-26
 Sovjetski Savezteški transportni helikopterMi-2635Naručena je proizvodnja 24 nova Mi-26, a 4 su već isporučena u toku 2011. godine u verziji Mi-26T2.
Kamov Ka-226
 Rusijatransportni helikopterKa-226T6Naručeno je 36 helikoptera ovog tipa do 2020. godine.
Kazan Ansat
 Rusijatrenažni helikopterAnsat-U13+još 40 poručeno
Mi-2
 Sovjetski Savezlaki spasilački helikopterMi-2280
Kamov Ka-60
 Rusijavišenamenski helikopterKa-608Naručeno je 100 helikoptera ovog tipa, a proizvodnja počinje tek od 2015. godine.
Kamov Ka-29
 Sovjetski Savezspasilački helikopterKa-2921
Jakovljev Pčela
 RusijaBespilotna letelicaPčela-1Tnepoznato
IAI Tragač
 IzraelBespilotna letelicaTragač-2nepoznato

Planirano je da se helikopteri vrate kao vid kopnenih snaga.

U toku ispitivanja

Rusija ima nekoliko projekata za unapređenje i poboljšanje svoje avijacije. Neki projekti su u saradnji sa drugim državama.

Vazduhoplovstvo
VazduhoplovSlikaPorekloTipPrvi letKomentar
Suhoj T-50  Rusija
 Indija
Brazil
Lovac29. januar 2010.Početak proizvodnje očekuje se posle 2013. godine. Ovo je prvi Ruski avion koji poseduje stelt tehnologiju.
Suhoj Su-47  RusijaLovac1997.Početak proizvodnje nepoznat, proizvođač čeka veću zainteresovanost za ovaj avion.
Suhoj Su-49  RusijaŠkolsko-trenažni avion2001.Avion je prošao sva ispitivanja i pobedio je na konkursu u Rusiji kao osnovni avion vojnih pilota - kadeta. Očekuje se porudžbina. Trenutno postoje 2 prototipa.

Povezano

Reference

Spoljašnje veze

-->