Židowska awtonomna oblasć
Židowska awtonomna oblasć (rusce Еврейская автономная область/Jewrejskaja awtonomnaja oblast, jidisce ייִדישע אווטאָנאָמע געגנט, yidishe avtonome gegnt) je awtonomny federaciski subjekt w aziskim dźělu Ruskeje. Leži na sewjernym boku Amura w juhowuchodźe Sibirskeje a mjezuje z Chinskej. Jeje zarjadniske sydło a jeničke wjetše město je Birobidźan z 75.000 wobydlerjemi. Židowska awtonomna oblasć bu jako nowy Zion planowane, njeměješe pak ženje židowsku wobydlersku wjetšinu.
Еврейская автономная область | |
---|---|
wopon | chorhoj |
Zakładne daty | |
federaciski wokrjes | Daloki wuchod |
stolica | Birobidźan |
přestrjeń | 36.266 km² |
wobydlerstwo | 176.558 (14. okt 2010)[1] |
hustosć wobydlerstwa | 5 wob. na km² |
hamtske rěče | rušćina |
časowe pasmo | UTC+10 |
awtowa značka | 79 |
webstrona | eao.ru |
Politika | |
guwerner | Aleksandr Lewintal |
W lěće 2010 měješe Židowska awtonomna oblasć 176.558 wobydlerjow. Z nich běchu 90,7 % Rusojo, 2,8 % Ukrainjenjo a jenož 0,9 % Židźa.
Žórła
Wotkaz
Republiki: Adygiska |Altaj |Baškirska |Burjatska |Čečenska |Čuwašiska |Dagestan |Chakaska |Ingušetska |Kabardino-Balkarska |Kalmykska |Karačaj-Čerkeska |Karelska |Komi |Krim1 |Mari El |Mordwinska |Sacha (Jakutska) |Sewjerna Osetiska-Alanska |Tatarstan |Tuwa |Udmurtska
Regiony („kraje“): Altaj |Chabarowsk |Kamčatka |Krasnodar |Krasnojarsk |Perm |Primorje |Stawropol |Zabajkalska
Oblasće: Amur |Archangelsk |Astrachań |Bjelgorod |Brjansk |Čeljabinsk |Irkutsk |Iwanowo |Jaroslawl |Kaliningrad |Kaluga |Kemerowo |Kirow |Kostroma |Kurgan |Kursk |Leningrad |Lipjeck |Magadan |Moskwa |Murmansk |Nižny Nowgorod |Nowgorod |Nowosibirsk |Omsk |Orenburg |Orjol |Penza |Pskow |Rjazań |Rostow |Sachalin |Samara |Saratow |Smolensk |Swjerdlowsk |Tambow |Tjumeń |Tomsk |Tula |Twer |Uljanowsk |Wladimir |Wolgograd |Wologda |Woronjež
Města ze statusom subjekta: Moskwa |Pětrohród |Sewastopol1
Awtonomne oblasće: Židowska awtonomna oblasć
Awtonomne wokrjesy: Chantow a Mansow |Jamalskich Nencow |Nencow |Čukčow
1 zwadne teritorije