Sjenice

Sa izuzetkom tri monotipična roda Sylviparus, Melanochlora i Pseudopodoces, sjenice su izuzetno sličnog izgleda, i opisane su kao "jedne od najsličnijih ptičjih porodica što se tiče generalne morfologije". Uobičajena dužina im je 10-16 cm, a kod monotipičnih rodova to je 9-21 cm. Po težini variraju od 5 do 50 grama, odnosno od 7 do 30 grama kada se tri netipična roda uklone. Većina varijacija u porodici se odnosi na boju perja.

Kljunovi sjenica su uglavnom kratki, i variraju od zdepastih do finih, ovisno o ishrani. Vrste koje se više hrane kukcima imaju finije kljunove, a one koje jedu sjemenje imaju zdepastije. Najneobičniji kljun ima vrsta Pseudopodoces humilis, čiji je dug i zakrivljen.

Sjenice su aktivne, glasne i socijalne vrste. Teritorijalne su tokom sezone parenja, a van sezone parenja se često hrane u miješanim jatima, sa drugim vrstama ptica. Veoma su prilagodljive i, nakon vrana i papiga, među najinteligentnijim su pticama.

Sjenice su rasprostranjena porodica ptica, i pojavljuju se u većini Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Afrike. Vrste roda Poecile nastanjuju Europu, Aziju do Sjeverne Amerike, južno do juga Meksika. Neke vrste u ovom rodu imaju prilično velik areal, a jedna vrsta, a sibirska sjenica, ima areal od Skandinavije do Aljaske i Kanade.

• Cyanistes caeruleus - Sjenica plavić
• Lophophanes cristatus - Ćubasta sjenica
• Parus lugubris - Mediteranska sjenica
• Parus major - Velika sjenica
• Periparus ater - Jelova sjenica
• Poecile montanus - Planinska siva sjenica
• Poecile palustris - Obična siva sjenica