Perzijski jezik
Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski[1]) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana. Pripada porodici indo-europskih jezika, i to u satem-jezike.
| Perzijski jezik | |
| فارسی – fârsi | |
| Države |  Iran Afganistan Bahrein Tadžikistan Uzbekistan Irak Turkmenistan Azerbajdžan Dagestan Kuvajt |
| Regije | Uglavnom Srednji istok i Središnja Azija |
| Govornici | 61 – 71 milijun (materinski) 110 milijuna (ukupno) |
| Rang | 19. |
| Razredba | indoeuropski jezici indoiranski iranski zapadnoiranski jugozapadno iranski perzijski |
| Službeni status | |
| Služben u | Iran Tadžikistan Afganistan Dagestan |
| Ustanova | Akademija perzijskog jezika i književnosti (Iran) Afganistanska akademija znanosti Rudaki institut jezika i književnosti (Tadžikistan) |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1 | fa |
| ISO 639-2 | per / fas |
| ISO 639-3 | fas |
| Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima) | |
Povijest skupine iranskih jezika započinje još u sedmom stoljeću prije Krista. Perzijski je najznačajniji u skupini iranskih jezika i jedini za koga je, na osnovu pisanih spomenika, dokazano da je postojao kao stari, jezik srednjeg doba i suvremeni jezik.
Kao indoeuropski jezik, perzijski ima određenih sličnosti s ostalim jezicima iz indo-europske porodice.
Perzijski jezik je u svom razvoju imao tri glavna razdoblja:
- stari perzijski jezik (Darijevih Behistunskih natpisa)
- srednji perzijski jezik (pahlavi) i
- novi perzijski jezik, ili samo, perzijski.
Novi perzijski jezik datira od vremena prihvaćanja arapske abecede oko 650. godine, kada je, u vrijeme otpočinjanja islamskog utjecaja, poprimio veliki broj arapskih riječi, prerastajući u jedan izvanredno bogat jezik. Perzijski jezik je pretrpio tako male promjene tijekom čitavog zadnjeg tisućljeća, da obrazovani Iranac može čitati rukopise sačinjene stoljećima unazad bez posebnih teškoća.
Vrste riječi
Glagoli
-ati, -anti, pehlevijski glagolski korijeni biti, perz. budan – konjugacija:
književni govornisam, jesam perz. hastam hasam si, jesiperz. hastihasijeperz. hast ili ast-e smo, jesmoperz. hastimhasim ste, jesteperz. hastidhasid su, jesuperz. hastandhasand
- dati, perz. dadan, prezentska osnova: deh < srednjoperz. prezentska osnova dad < staroperz. prezentska osnova data-, imenica: dade
- derati, perz. daridan, prezentska osnova: dar
- čamiti, perz. čamidan, prezentska osnova: čam
- goriti, perz. goridan ili gor gereftan, prezentska osnova: gor, imenica gorre
- htjeti, perz. hāstan – konjugacija:
hoć(u) perz. xāh(am) hoć(eš) perz. xāh(i) hoć(e)perz. xāh(ad)hoć(emo)perz. xāh(im) hoć(ete) perz. xāh(id) hoć(e) perz. xāh(and)
- kušati, pokušati, perz. kušidan, prezentska osnova: kuš
- lajati, staroperz. lāidan, prezentska osnova: lāj
- lizati, perz. lisidan, prezentska osnova: lis
- napisati, pisati, perz. neveštan ili nebeštan, prezentska osnova: nevis < pehlevijski perz. ni-pis < staroperz. ni-piš prefiks: ni + korijen: pais
- njušiti, novoperz. njušidan, prezentska osnova: njuš < perz. prezentska osnova: niyōš- < pehlevijski staroperz. prezentska osnova: niγōš < staroperz. prezentska osnova: nigauš
- peći, staroperz. pazidan, prezentska osnova: paz, < pehlevijski perz. glagolski korijen pačati-
- pohati, perz. pohtan (pazidan), prezentska osnova: paz, < pehlevijski perz. glagolski korijen pačati-
- živjeti, perz. zistan, prezentska osnova: zi < srednjoperz. Ziwistan prezentska osnova: ziw < staroperz. Žiwistan, prezentska osnova: živ
Glagolski načini
Glagolska vremena
Glagolska stanja
Glagolski vid
Glagoli po predmetu radnje
Participi
Pomoćni glagoli
Imenice
- adrija, perz. daryā : more < srednjoperz. drayab < staroperz. drayah
- Bog, staroperz. bağ < sanskrit bağ
- ban, avestijski pāna < perz. bān: sufiks koji znači čuvar
- brat, perz. baradar < srednjoperz. brad(ar) < staroperz. bratar
- čuča, perz. đuđe
- jesen, perz. hazān
- kolač, perz. koluče (vrsta kolača)
- kuća, perz. kuče (kujče): malo naselje, staroperz. kuša, kušan
- govedar, perz. gāvdār (gāv: govedo, krava + dār: prezentska osnova od infinitiva daštan «imati, držati»)
- mater, perz. i srednjoperz. mādar < staroperz. matar
- miš, perz. muš
- mozak, perz. magz < srednjoperzijski mazg < staroperzijski mazga-
- nov, perz. nov < srednjoperz. nōg < staroperz. nava-
- obrva, perz. abru (u množini: abrovān)
- pazuh, perz. bazu (nadlaktica)
- pusa, perz. bus, buse
- stan, perz. –stān (sufiks za mjesto): obitavalište, mjesto, npr. Armanestān: zemlja Armena (Armenija), Ozbakestān: zemlja Uzbeka (Uzbekistan)
- uši, perz. guš < srednjoperz. goš < staroperz. Guša
- vjetar, perz. bād < srednjoperz. vāt < staroperz. vāta
- žena, perz. i srednjoperz. zan < staroperz. žan
- zima, perz. zemestān: zem + sufiks za mjesto, lokaciju stān < sanskrit hima: snijeg, hladnoća (himalaya: stan snijega, tamo gdje snijeg obitava)
Morfološki brojevi
Brojevi
| hrvatski | perzijski | sanskrt | avestički |
|---|---|---|---|
| jedan | jek | eka | aeva |
| dva | do | dva | dva |
| tri | se | tri | thri |
| četiri | čahar | čatvar | čathwar |
| pet | panđ | panča | panča |
| šest | šeš | šaš | xšvaš |
| sedam | haft | sapta | hapta |
| osam | hašt | ašta | ašta |
| devet | noh | nava | nava |
| deset | dah | dasa | dasa |
| dvjesto | dvist/devist |
- jedan, perz. (jek)dāne (književni), jedāne ili jedune (govorni) : jedan, komad nečega
Prijedlozi
- iz (od), perz. az
- do, perz. tā
Pridjevi
- tanak, perz. tang
- više, perz. biš
- znan, perz. šenās < avestijski žnatar
- baština, perz. bāstān
Zamjenice
Upitne zamjenice
- ča (što), perz. če ili či npr. ča je? perz. (govorni) či-je?
- ko (tko), perz. ki npr. ko (tko) je? perz. (govorni) ki-je?
Prijedlozi
Veznici
Čestice
Prilozi
Usklici
Upitni prilog
- kuda, perz. kođā (kodja)
Mjesni prilozi
- ondje, perz. ānđā (onđā) ili āndjā (ondjā)
- ovdje, staroperz. avadā: ovdje
Padeži
Rod
Glasovi
Pravopis
Sintaksa
Sintaksa perzijskog jezika je "(S) (PP) (O) V", što znači da ide subjekt, prepozicijski izraz te objekt iza kojeg je odgovarajući glagol.
Sufiksi
- -ar, perz. kar ili gar: sufiks za zanimanje, kao u imenicama govedar, limar, itd. ili u perzijskom gāvdār lahimkār ili lahimgar itd.
Perzijska abeceda
Abeceda perzijskog jezika ima 32 znaka i još 3 posebna znaka koja to zapravno i nisu, nego su različiti pravopisni oblici za slova, i u slučaju lām alefa, ligatura.
Vidi tadžikska abeceda, preslovljavanje perzijskog na latinicu, UniPers, Fargelisi
Izvori
Literatura
- Natel Khanlari, P., «Povijest perzijskog jezika I, II i III», Nashr-e Nou, Tehran, Iran, 1986.
- Dustkhah, J. «Avesta», Entesharat-e Morvarid, Tehran, Iran, 1995.
Vanjske poveznice
- fa.wikipedia.org - Wikipedia na perzijskom jeziku
- Mali hrvatsko-perzijski rječnik