Ubuntu (Linux distribucija)
Ubuntu (/u'buntu/) je Linux distribucija većinom namijenjena korištenju na desktop računarima. Baziran na Debian Linuxu, Ubuntu najviše pažnje posvećuje lakoći korištenja, slobodi od ikakvih restrikcija, regularnom toku izdavanja novih verzija i jednostavnoj instalaciji. Sponzoriran je od strane Canonical Ltd., privatne kompanije koju je osnovao Južnoafrički biznismen Mark Shuttleworth.
 | |
 Ubuntu Linux 8.04 i GNOME | |
| Web stranica: | www.ubuntu.com |
| Izdavač/ razvijatelj: | Canonical Ltd. / Ubuntu fondacija |
| Skupina OSa: | Linux |
| Izvorni model: | Slobodni i otvoreni softver |
| Zadnja stabilna verzija: | 12.04 / 26.04. 2012. |
| Podržane platforme: | i386, AMD64, PowerPC, UltraSPARC[1] |
| Tip kernela: | Monolitni |
| Korisnički interfejs: | GNOME |
| Licenca: | GPL |
| Stanje: | Razvija se |
Ime distribucije dolazi iz Zulu i Xhosa jezika što znači "humanost prema drugima". Slogan Ubuntua - "Linux za ljudska bića", odražava jednu od glavnih draži - pravljenje Linuxa pristupačnijim i jednostavnijim za korištenje. Zbog njegove lakoće korištenja, smatra se odličnom "početničkom" distribucijom.Najnovija verzija, Ubuntu 12.04 je izdata 26.04. 2012.
Historija i razvoj
Originalno ime projekta je bilo "no-name-yet.com" (još-bez-imena),[2][2] i ta domena je korištena do prelaska na ime Ubuntu.[3]
Prva verzija Ubuntua izdata 20. oktobra 2004. je počela sa razvojom kao obični fork Debian GNU/Linux projekta, sa ciljem da bude odvojena od sporog toka izdavanja novih verzija Debiana.[4] Pošto se Ubuntu izdaje svakih šest mjeseci, to mu omogućava da uvijek sadrži najnoviju verziju GNOME grafičkog okruženja. Za razliku od drugih običnih Debian forkova kao Xandros, Linspire i Libranet, Canonical je ostao blizak filozofiji Debiana sa Ubuntuom te većinu vremena koriste slobodni softver umjesto oslanjanja na closed-source.[5]
Paketi za Ubuntu su generalno bazirani na nestabilnim Debian paketima. Ubuntu koristi Debianov APT sistem za upravljanje paketima, iako Debian i Ubuntu paketi nisu uvijek binarno kompatibilni jedan s drugim. Mnogi programeri Ubuntua su također održavatelji (engl. maintainers) ključnih Debian paketa.[6]
Ubuntu trenutno finansira Mark Shuttleworth kroz Canonical Ltd. 8. jula 2005, Mark Shuttleworth i Canonical Ltd. su najavili osnivanje Ubuntu fondacije i ponudili novac za osnivanje u iznosu od 10 miliona dolara. Cilj fondacije je da osigura podršku i razvoj svih budućih verzija Ubuntua, ali od 2006., fondacija ostaje neaktivna. Mark Shuttleworth opisuje fondaciju kao alternativu u finansiranju u slučaju da Canonical prestane učestvovati.[7]
Karakteristike
Ubuntu-ovi najvažniji ciljevi su:
- biti jednostavan za upotrebu;
- imati jednostavnu instalaciju i biti distributivan;
- biti dostupan u raznim jezicima;
- uključiti što više zajednice je moguće, promovirajući značenje "humanosti" unutar softverskog sistema.
Upotrebljivost
Ubuntu je baziran na GNOME grafičkom okruženju, koji je specifično dizajniran da osigura besplatni, jednostavni i intuitivni interfejs te pritom nudi cijeli skup modernih desktop aplikacija.[8] Povrh tih aplikacija uključenih u GNOME, Ubuntu dolazi sa dodatnim produktivnim softverom koji uključuje OpenOffice.org, Mozilla Firefox web browser i GIMP grafički editor.Ubuntuov fokus na upotrebljivosti sadrži široko prostranjenu upotrebu sudo alata, koji omogućuje običnim korisnicima izvršavanje administrativnih zadataka bez potrebe prijavljivanja na nesigurni root račun.[9]
Distribucija
Verzija 6.06 je bila prva verzija na jednom CD-u i sadržavala i Live CD i i mogućnost instalacije. On se boota u potpuno uobličen desktop, koji omogućava korisnicima da vide da li je njihov hardver podržan i da eksperimentišu sa dostupnim aplikacijama i nakon toga instaliraju Ubuntu na hard disk uz grafički instaler ubiquity. Proces instalacije čuva dokumente kreirane na live desktopu. Alternativni instalacijski medij koji koristi tekstualni debian-instaler je dostupan za download, i namijenjen je korisnicima sa slabijim računarima, administratorima, i serverima.
Pristupačnost
Ubuntu također naglašava dostupnost i internacionalizaciju, te prikupljanje što više ljudi. Od verzije 5.04, uobičajni encoding je UTF-8.Alat nazvan Rosetta je dio Launchpad web stranice na kojoj korisnici Ubuntua mogu doprinositi prijevodima softvera uključenog u Ubuntu.
Zajednica i "humanost"
Uobičajni izgled korisničkog interfejsa u trenutnoj verziji je okarakteriziran nijansama smeđe i narandžaste boje.Ubuntu ima veliki broj službenih web foruma gdje se vodi diskusija o samoj distribuciji. Canonical vodi jedan broj mailing listi za projekte i mailing liste razvijatelja tako da konferencije Ubuntu razvijatelja ostaju otvorene korisnicima.Korisnici mogu koristiti The Fridge zajednički blog namijenjen informisanju korisnika o Ubuntu temama.
Klasifikacija paketa i podrška
Ubuntu dijeli sav softver u četiri sekcije, zvane komponente, da prikaže razlike u licenciranju i nivou dostupne podrške.[10] Komponente su Glavna (Main), Ograničena (Restricted), Univerzalna (Universe) i Multiverzna (Multiverse)Paketi su podijeljeni po sljedećim komponentama:
Main i Universe sadrže softver koji odgovara uvjetima Ubuntu licence.[11]Cilj je da Main i Restricted sadrže sav potrebni softver za generalnu upotrebu Linux sistema. Alternativni programi za iste poslove i programi za specijalizirane aplikacije se nalazu u Universe i Multiverse-u.
Vlasnički (proprietary) softver za Ubuntu je uglavnom nepodržan, ali neke iznimke (Restricted) su napravljene za jako važan vlasnički softver, kao vlasnički drajveri, bez kojh korisnici ne bi koristili Ubuntu na svom sistemu, naročito grafičke karte za koje postoje samo binarni drajveri proizvođača. Nivo podrške je dosta više ograničen nego za Main jer programeri (engl. developers) nemaju pristup izvornom (source) kodu.
Ubuntu Backportovi je službeno prepoznatljiv projekat backportiranja novih verzija određenog softvera koji je dostupan samo u nestabilnim verzijama Ubuntua. Repozitorij nije obiman; uglavnom se sastoji od paketa koje traže korisnici, koji su objavljeni samo ako se slažu sa pravilima za izbor i kvalitetu.[12]
Dok je neki vlasnički softver koji ne ograničava distribuciju uključen u Ubuntu Multiverse komponentu, on ne sadrži razne pakete za softever koji narušava američki i internacionalni copyright zakon i patente. Primjeri softvera koji nije distribuiran u Ubuntu:
- Softver koji omogućava puštanje CSS video DVDova, tokom upitnog legalnog statusa open-source DVD-dekoding biblioteke libdvdcss u nekim dijelovima svijeta.
- Biblioteke za enkodiranje i dekodiranje za mnoge vlasničke media formate kao Windows Media.[13].
Neslužbeni alati kao EasyUbuntu [14] i Automatix su namijenjeni automatizaciji instalacije i konfiguracije softvera koji nije službeno kreiran za Ubuntu.Njih ne preporučuje Ubuntu razvijateljski tim i te aplikacije mogu dovesti do kvara nadogradnji.[15]
Ubuntu ima sistem certifikacije za third-party vlasnički softver, i Canonical rukovodi specijalnim repozitorijem za certificirane vlasničke pakete nazvan Commercial.[16] Dok softverski paketi u Multiverse-u budu redistributabilni od strane bilo koga, Commercial će sadržavati softver za koji je Canonical dobio specijalnu dozvolu za distribuiranje.[17] Na datum otvaranja repozitorij je imao Opera web browser i RealPlayer media player.
Izdanja
Ubuntu zahtijeva 256 megabajta memorije a obična instalacija treba 3 gigabajta prostora na disku.[18]Ubuntu 6.06 LTS i njegove varijante su dostupne za besplatni download, ili potpuno besplatno slanje svakome ko zatraži CDove preko Shipit Arhivirano 2006-08-24 na Wayback Machine-u servisa.[19]
Svako izdanje ima kodno ime[20] kao "Warty Warthog" i broj verzije dobiven iz godine i mjeseca izdanja. Edgy Eft je objavljen u 10. mjesecu 2006 godine i zato se označava kao 6.10.
| Verzija | Kodno ime | Podverzija | Datum izdavanja |
|---|---|---|---|
| 4.10 | Warty Warthog | 20. oktobar 2004.[21] | |
| 5.04 | Hoary Hedgehog | 8. april 2005.[22] | |
| 5.10 | Breezy Badger | 13. oktobar 2005.[23] | |
| 6.06 LTS | Dapper Drake | Flight 1 | 19. novembar 2005. |
| Flight 2 | 14. decembar 2005. | ||
| Flight 3 | 16. januar 2006. | ||
| Flight 4 | 19. februar 2006. | ||
| Flight 5 | 10. mart 2006. | ||
| Flight 6 | 30. mart 2006. | ||
| Ubuntu 6.06 Beta 1 | 20. april 2006. | ||
| Ubuntu 6.06 Beta 2 | 28. april 2006. | ||
| Flight 7 | 5. maj 2006. | ||
| Ubuntu 6.06 RC | 25. maj 2006. | ||
| Ubuntu 6.06 | 1. juni 2006.[24] | ||
| 6.06.1 LTS[25] | Dapper Drake 6.06.1 | 10. august 2006. | |
| 6.10 | Edgy Eft | Knot 1 | 20. juli 2006. |
| Knot 2 | 1. septembar 2006. | ||
| Knot 3 | 15. septembar 2006. | ||
| Beta izdanje | 28. septembar 2006. | ||
| RC | 19. oktobar 2006. | ||
| Ubuntu 6.10 | 26. oktobar 2006.[26] | ||
| 7.04 | Feisty Fawn | ||
| Herd 1[27] | 30. novembar 2006. | ||
| Beta izdanje | 22. mart 2007. | ||
| RC | 12. april 2007. | ||
| Ubuntu 7.04 | 19. april 2007. | ||
| 7.10 | Gutsy Gibbon | 13. oktobar 2007. | |
| 8.04 | Hardy Heron | 24. april 2008. | |
| 8.10 | Intrepid Ibex | 30. oktobar 2008. | |
| 9.04 | Jaunty Jackalope | 23. april 2009. | |
| 9.10 | Karmik Koala | 29. oktobar 2009. | |
| 10.04 | Lucid Lynx | 29. april 2010. | |
| 10.10 | Maverick Meerkat | 10. oktobar 2010. | |
| 11.04 | Natty Narwahl | 28. april 2011. | |
| 11.10 | Oneiric Ocelot | 13. oktobar 2011. | |
| 12.04 | Precise Pangolin | 26. april 2012. | |
| 12.10 | Quantal Quetzal | 18. oktobar 2012. | |
| 13.04 | Raring Ringtail | 25. april 2013. | |
| 13.10 | Saucy Salamander | 17. oktobar 2013. | |
| 14.04 | Trusty Tahr | 17. april 2014. | |
| 14.10 | Utopic Unicorn | 23. oktobar 2014. | |
| 15.04 | Vivid Vervet | 23. april 2015. | |
| 15.10 | Wily Werewolf | 22. oktobar 2015. |
| Legenda: | ||||
|---|---|---|---|---|
| nepodržana verzija | podržana verzija | trenutna verzija | trenutna testna verzija | buduća verzija |
Izdanje dugotrajne podrške
Izdanje 6.06 LTS (dugotrajna podrška), kodnog imena "Dapper Drake", je prvo Long Term Support (dugotrajno podržano) izdanje Ubuntua. Canonical planira podržavati LTS izdanja sa nadogradnjama više od drugih Ubuntu izdanja. Nadogradnje paketa su planirane i plaćene tehničkom podrškom i dostupne tri godine na desktopu i pet godina na serveru.
Ubuntu 6.06 LTS je sadržavalo GNOME 2.14, Mozilla Firefox 1.5.0.3, OpenOffice.org 2.02, Xorg 7.0, GCC 4.0.3, i 2.6.15 verziju kernela.
Zbog duže podrške, Canonical je objavio da će ShipIt program nastaviti sa slanjem CD-ova Dapper verzije, umjesto novije Edgy Eft.[28]Od 18. augusta, trenutno izdanje Ubuntua, Edgy Eft (ili Ubuntu 6.10) je bilo u razvoju. Mark Shuttleworth je najavio Edgy Eft 19. aprila 2006. na ubuntu-announce mailing listi[29].
Trenutno izdanje
Za razliku od Dapper Drakea, Edgy sadrži "najnovije tehnologije" koje donose nove prednosti ali možda smanjuju nivo stabilnosti[30]. Edgy Eft ima novi System V init daemon nazvan Upstart, kao i poboljšanja korištenja memorije i ubrzati proces bootanja sistema i pokretanje aplikacija.Ubuntu 6.10 sadrži GNOME 2.16.1, Mozilla Firefox 2.0, OpenOffice.org 2.0.4, X.Org Server 7.1.1, GCC 4.1.1, i kernel 2.6.17-10, a tu je i KDE 3.5.5.Kao i prošle verzije, Edgy ima mogućnost direktne nadogradnje sa prošlih verzija. Nadogradnja sa verzije 6.06 se ne odvija automatski kroz obične nadogradnje paketa, već zahtijeva posebne izmjene na menadžeru nadogradnji. Druge metode, kao dist-upgrade opcija apt-get programa, se ne preporučuju.[31] Neki korisnici su prijavili ozbiljne probleme u procesu nadogradnje.[32]
Razvoj
Sljedeće stabilno izdanje će biti "Feisty Fawn" ili "Ubuntu 7.04" i biti će nadogradnja trenutne "Dapper Drake" 6.10 verzije.[33]Već postoje planovi za fazu kodnog imena Grumpy Groundhog. To će biti trajno nestabilna razvojna i testna faza. Ovo će dozvoliti moćnijim korisnicima ((en)) i razvijateljima da testiraju baš najnovije verzije različitih programa kako se budu pojavljivali, bez potrebe da se kompajliraju u .deb pakete (dakle samo source). Grumpy Groundhog još uvijek nije dostupan javnosti.[34]
Varijante
Postoji više varijanti Ubuntua dostupnih kao ISO slike ((en)) za download. Od 2006, njihova izdanja izlaze uporedo sa Ubuntuom, i paketi se preuzimaju sa istih repozitorija; oni jednostavno instaliraju različiti skup paketa sa originalnog Ubuntua. Ove različite verzije odgovaraju razvojnim naporima koje vode velike zasebne grupe ljudi koji žele dovesti različitu funkcionalnost u distribuciju:
- Kubuntu, desktop distribucija koja koristi KDE umjesto GNOMEa.
- Edubuntu, distribucija namijenjena školama, dizajnirana za učenike i "trebala bi biti podjednako prikladna i za djecu i za kućnu upotrebu".[35]
- Xubuntu, "nezahjevna"[36] distribucija bazirana na Xfce desktop okruženju.
- Ubuntu serversko izdanje Arhivirano 2007-02-11 na Wayback Machine-u, koji nudi serverske aplikacije kao e-mail server, LAMP web server platformu, kao i alate za DNS i upravljanje bazama podataka. Server izdanje dolazi na manjem CD image-u nego desktop izdanja i ima manje hardverske zahtjeve. Zahtjeva minimum od 500 megabajta prostora na disku i 64 megabajta RAMa.
- nUbuntu, derivat Ubuntua, specijaliziran za mrežne sigurnosne testove.
Kubuntu, Edubuntu, Xubuntu i serversko izdanje su službeni projekti Ubuntu fondacije i mogu se naručiti kao CDovi sa ShipIt servisa (sa izuzetkom serverskog izdanja).
Mark Shuttleworth je potvrdio nastanak Ubuntu-libre ili GNUbuntu distribucije, koristeći samo softver koji je odobren od strane Free Software Foundation (Free Software fondacije).[37]
Naširoko se govorilo da Google pravi Ubuntu derivat nazvan Goobuntu. Google je potvrdio da je napravljena modifikovana verzija Ubuntua, ali je instistirao da nema planova za distribuiranje te distribucije van kompanije.[38]
Odgovor
Ubuntu stranica na DistroWatch.com je jedna od najposjećenijih od njihove ogromne liste Linux distribucija,[39] i Ubuntu je nagrađen nagradom čitalaca kao najbolja Linux distribucija u 2005. godini na LinuxWorld Conference and Expo u Londonu.[40] Ubuntu je bio najčešće ocjenjivan na Internetu i štampanim publikacijama.[41][42] Mnogi kritičari Ubuntua ukazuju na to da je glavni dio njegovog uspjeha ogromna zajednica korisnika.[43]
U aprilu 2005. godine, Ian Murdock, osnivač Debiana, je kritikovao Ubuntu zbog nekompatibilnosti između njegovih paketa i Debianovih, govoreći da se Ubuntu previše udaljio od Debian Sargea da bi ostao kompatibilan.[44]Na Debconf-u 6 u maju 2006, Mark Shuttleworth je izjavio da je "oko 6 miliona Breezy CDova" distribuirano kroz ShipIt program.[45]
Jedna o tajni uspjeha Ubuntua je njegov fokus na kreiranju lokalnih timova zajednice. Postoji dosta službenih i novih timova , i lagano je i slobodno napraviti novi. Ako je potrebno, Canonical Ltd. će ponuditi hardverske resurse za postavljanje mailing listi, IRC kanala i foruma, i platiti će registraciju domene. Canonical također zapošljava Ubuntu Community Manager-a (trenutno Jono Bacon) da pomogne sa osnovnim stvarima, uključujući troškove putovanja odabranih lokalnih timova na sastanke[46]
Galerija
Ubuntu u plavoj boji
Ubuntu sa otvorenim Firefox Internet preglednikom
Kubuntu 6.06 desktop
Povezano
Dalje čitanje
- Mako Hill, B. The Official Ubuntu Book. SAD: Prentice Hall. ISBN 0-13-243594-2.
- Thomas, K (2006). Beginning Ubuntu Linux Arhivirano 2006-07-18 na Wayback Machine-u. SAD: APress ISBN 1-59059-627-7.
- Oxer, J (2006). Ubuntu Hacks. SAD: O'Reilly Media ISBN 0-596-52720-9.
Reference
Vanjski linkovi
- Ubuntu - Službena stranica distribucije
- Ubuntu screenshoti Arhivirano 2010-04-12 na Wayback Machine-u
- Screenshoti Ubuntua 6.10 Arhivirano 2007-02-06 na Wayback Machine-u
- Ubuntu na DistroWatchu
- Slashdot intervju sa Markom Shuttleworthom o Ubuntuu
- Ubuntu IRC kanal
- Ubuntu Video - Ubuntu video priručnici i demonstracije
- Ubuntu Fridge - Blog zajednice
- Izvještaji o bugovima
- ubuntuguide.org Arhivirano 2009-01-07 na Wayback Machine-u - Neslužbeni wiki o korištenju Ubuntua
- Ubuntu Srbija Arhivirano 2006-12-10 na Wayback Machine-u - Službena stranica Ubuntu lokalnog tima za Srbiju