Eurosong

Eurosong je doživio brojne promjene formata takmičenja. Sve je to ovisilo o broju zemalja učesnica, a kako je zainteresiranost bila sve veća i veća, pored finalne večeri EBU odlučuje uvesti i polufinalnu, kvalifikacionu večer. Od 2004. godine na Eurosongu gledamo i polufinale, a 10 zemalja s najviše bodova u istom dobivaju kartu za finale. No, ni to nije bilo dosta. Zbog brojke od preko 40 zainteresiranih zemalja, odlučeno je da će umjesto dosadašnjeg jednog polufinala biti održanja njih dva. Na Eurosongu u Beogradu, 2008. godine, po 19 zemalja je učestvovalo u svakom polufinalu. Direktni finalisti bili su tzv. BIG 4 (Francuska, Njemačka, Španija i Ujedinjeno Kraljevstvo - zemlje koje izdvajaju najviše novaca za organizaciju Eurosonga) te zemlja domaćin. Povratkom Italije na Eurosong, 2011. godine, broj direktnih finalista povećan je za jednu zemlju obzirom da su Talijani ušli u sadašnji tzv. BIG 5.

Eurosong nikada nije bio takmičenje isključivo evropskih zemalja ili onih zemalja koji imaju manji dio teritorija na evropskom kontinentu. Eurosong je takmičenje radio-televizija koje su aktivne članice EBU-a. Prema tome, na ovom takmičenju smo do danas vidjeli nastupe sljedećih zemalja koje ne pripadaju evropskom kontinentu: Izrael i Maroko.

Od 1956. godine, otkada se održava Eurosong, 51 zemlja je nastupila barem jedanput. Najviše nastupa je skupila Njemačka, njih 54, a odmah iza je Ujedinjeno Kraljevstvo s jednim nastupom manje. Još dvije zemlje su pokušale učestvovati na ovom festivalu. Libanon i Tunis su jednih prilika bile odabrale pjesme i predstavnike, ali su se kasnije odlučile povući i ne nastupiti na Eurosongu. Valja napomenuti da učestvovanje Izraela, zemlje koju mnoge arapske zemlje Bliskog Istoka ne priznaju, na neki način blokira dolazak arapskih zemalja na ovo takmičenje. Najbolji primjer za to je Libanon koji je tražio dozvolu da u toku nastupa Izraela pusti reklamni blok na svojoj nacionalnoj televiziji. To se svakako protivilo pravilima i nije im bilo dozvoljeno.

Sistem glasanja kakvog danas poznajemo na Eurosongu (bodovi: 12, 10, 8, pa sve do 1) uveden je 1975. godine. Dvanaest bodova se daje prvoplasiranoj zemlji, 10 drugoplasiranoj, 8 trećeplasiranoj i tako sve dalje do jednog boda koji ide desetoplasiranoj zemlji. Od samog početka Eurosonga pa sve do kraja 90-tih, glasao je isključivo žiri. Od tada se u pojedinim zemljama uvodi televoting, koji će u potpunosti zaživjeti 2004. godine i trajati do 2009. Naime, kako bi se glasanje učinilo zanimljivijim i manje predvidljivim, EBU odlučuje vratiti žiri na Eurosong 2009. godine. Po pet stručnjaka iz svake zemlje glasa tokom generalnih proba Eurosonga i čini 50% glasova jedne zemlje. Preostalih 50% je, svakako, na televotingu.

Popularnost takmičenja

Svake godine Eurosong bilježi sve veću gledanost. Godine 2011. učestvovale su čak 43 zemlje, a isti je pratilo 114,5 miliona ljudi. Eurosong se uživo prenosi u zemljama učesnicama, kao i u Australiji. Snimke Eurosong se emitiraju u još par desetina zemalja diljem svijeta.

Rekordi

Ono što je Brazil u nogometu to je Irska na Eurosongu. Irci su pobijedili čak 7 puta. Najveći broj drugih osvojenih mjesta drže njihovi susjedi - Ujedinjeno Kraljevstvo. Britanci su bili drugi čak 15 puta. Najviše bodova ikad skupili su Norvežani 2009. godine. Imali su ukupno 387 bodova, a od toga 16 × 12 bodova. No, Norvežani su rekorderi i po broju osvojenih posljednjih mjesta. Bili su zadnji osam puta.

Od 2004. godine uvedeno je polufinale na ovom takmičenju. Od tada, pa do danas, nastup u finalu niti jednom nisu propustile sljedeće zemlje: Bosna i Hercegovina, Grčka, Rumunija, Rusija i Ukrajina. U ovu listu nisu uračunate zemlje direktne finalistice (tzv. BIG 5).

• Bosna i Hercegovina na Eurosongu
• Hrvatska na Eurosongu
• Jugoslavija na Eurosongu
• Makedonija na Eurosongu
• Slovenija na Eurosongu
• Slovačka na Eurosongu
• Srbija na Eurosongu

• Službeni sajt
• Eurovision-info.net
• Eurovision Song Contest - Historija Arhivirano 8. 7. 2014. na Wayback Machine
• Eurovision