Švicarski kantoni

Kantoni u Švicarskoj čine prvu razinu podjele te zemlje. Svaki od kantona ima vlastiti ustav, skupštinu, vladu i sudove zbog čega se Švicarska smatra jednom od najviše decentraliziranih zemalja na svijetu. Povijesno je svaki kanton bio nezavisna država s vlastitim granicama, vojskom i valutom sve do uspostave sadašnje federalne strukture 1848. godine.

Kantoni sami određuju stupanj autonomije svojih općina, tako da taj stupanj varira od kantona do kantona. Veličine kantona također su vrlo raznolike: variraju od 37 do 7 105 km², te od 14.900 do 1.244.400 stanovnika. Najmlađi kanton u Švicarskoj Konfederaciji je Jura koji je odcijepljen od Bernskog kantona 1978. godine.

Popis kantona

Ovo je popis svih kantona u Švicarskoj.

Skr.	Kanton	Od	Glavni grad	Stanovništvo¹	Površina²	Gustoća³	Br. općina¹	Službeni jezici
ZH	Zürich	1351.	Zürich	1.228.600	1.729	701	171	njemački
BE	Bern	1353.	Bern	947.100	5 959	158	399	njemački, francuski
LU	Luzern	1332.	Luzern	350.600	1.493	233	107	njemački
UR	Uri	1291.	Altdorf	35.000	1.077	33	20	njemački
SZ	Schwyz	1291.	Schwyz	131.400	908	143	30	njemački
OW	Obwalden	1291.	Sarnen	32.700	491	66	7	njemački
NW	Nidwalden	1291.	Stans	38.600	276	138	11	njemački
GL	Glarus	1352.	Glarus	38.300	685	51	28	njemački
ZG	Zug	1352.	Zug	100.900	239	416	11	njemački
FR	Fribourg	1481.	Fribourg	239.100	1.671	141	242	francuski, njemački
SO	Solothurn	1481.	Solothurn	245.500	791	308	126	njemački
BS	Basel-Stadt (Basel-grad)	1501.	Basel	186.700	37	5.072	3	njemački
BL	Basel-Landschaft (Basel-pokrajina)	1501.	Liestal	261.400	518	502	86	njemački
SH	Schaffhausen	1501.	Schaffhausen	73.400	298	246	34	njemački
AR	Appenzell Ausserrhoden	1513.	Herisau / Trogen⁴	53.200	243	220	20	njemački
AI	Appenzell Innerrhoden	1513.	Appenzell	15.000	173	87	6	njemački
SG	St. Gallen	1803.	St. Gallen	452.600	2.026	222	90	njemački
GR	Graubünden	1803.	Chur	185.700	7.105	26	211	njemački, retoromanski, talijanski
AG	Aargau	1803.	Aarau	550.900	1.404	388	232	njemački
TG	Thurgau	1803.	Frauenfeld / Weinfelden⁵	228.200	991	229	80	njemački
TI	Ticino	1803.	Bellinzona	311.900	2.812	110	244	talijanski
VD	Vaud	1803.	Lausanne	626.200	3.212	188	382	francuski
VS	Valais	1815.	Sion	278.200	5,224	53	160	francuski, njemački
NE	Neuchâtel	1815.	Neuchâtel	166.500	803	206	62	francuski
GE	Ženeva	1815.	Ženeva	414.300	282	1.442	45	francuski
JU	Jura	1979.	Delémont	69.100	838	82	83	francuski
CH	Švicarska		Bern	7.261.200	41.285	174	2.890	njemački, francuski, talijanski, retoromanski

Bilješke:

Podaci od 31. prosinca 2001.
u km²
po km², prema podacima iz 2000.
Sjedište vlade i skupštine je Herisau, pravosudno sjedište je Trogen
Sjedište skupštine se izmenjuje između Frauenfelda i Weinfeldena svakih pola godine

Nazivi kantona na drugim jezicima

Ovo su nazivi švicarskih kantona na svim službenim jezicima Švicarske.

Skr.	Hrvatski	Francuski	Talijanski	Njemački	Retoromanski
AG	Aargau	Argovie	Argovia	Aargau [▶]	Argovia
AI	Appenzell Innerrhoden	Appenzell Rhodes-Intérieures	Appenzello Interno	Appenzell Innerrhoden [▶]	Appenzell dadens
AR	Appenzell Ausserrhoden	Appenzell Rhodes-Extérieures	Appenzello Esterno	Appenzell Ausserrhoden [▶]	Appenzell dador
BS	Basel-Stadt (Basel, Grad Basel ili Basel-grad)	Bâle-Ville	Basilea Città	Basel-Stadt [▶]	Basilea-Citad
BL	Basel-Landschaft (Basel ili Basel-pokrajina)	Bâle-Campagne	Basilea Campagna	Basel-Landschaft [▶]	Basilea-Champagna
BE	Bern (Bernski kanton)	Berne	Berna	Bern [▶]	Berna
FR	Fribourg	Fribourg	Friburgo	Freiburg [▶]	Friburg
GE	Ženeva (Ženevski kanton)	Genève	Ginevra	Genf [▶]	Genevra
GL	Glarus	Glaris	Glarona	Glarus [▶]	Glaruna
GR	Graubünden	Grisons	Grigioni	Graubünden [▶]	Grischun
JU	Jura	Jura	Giura	Jura [▶]	Giura
LU	Luzern	Lucerne	Lucerna	Luzern [▶]	Lucerna
NE	Neuchâtel	Neuchâtel	Neuchâtel	Neuenburg [▶]	Neuchâtel
NW	Nidwalden	Nidwald	Nidvaldo	Nidwalden [▶]	Sutsilvania
OW	Obwalden	Obwald	Obvaldo	Obwalden [▶]	Sursilvania
SH	Schaffhausen	Schaffhouse	Sciaffusa	Schaffhausen [▶]	Schaffusa
SZ	Schwyz	Schwyz (ili Schwytz)	Svitto	Schwyz [▶]	Sviz
SO	Solothurn	Soleure	Soletta	Solothurn [▶]	Soloturn
SG	St. Gallen	Saint-Gall	San Gallo	St. Gallen [▶]	Son Gagl
TG	Thurgau	Thurgovie	Turgovia	Thurgau [▶]	Turgovia
TI	Ticino	Tessin	Ticino	Tessin [▶]	Tessin
UR	Uri	Uri	Uri	Uri [▶]	Uri
VS	Valais	Valais	Vallese	Wallis [▶]	Vallais
VD	Vaud	Vaud	Vaud	Waadt [▶]	Vad
ZG	Zug	Zoug	Zugo	Zug [▶]	Zug
ZH	Zürich	Zurich	Zurigo	Zürich [▶]	Turitg

Polukantoni

Tradicionalno se šest kantona smatra „polukantonima”. Ovaj izraz se danas ne smatra odgovarajućim jer ustav iz 1999. navodi 26 ravnopravnih kantona.

Tijekom povijesti se područje Unterwaldena uvijek nalazilo upravno podijeljeno u dva polukantona Obwalden i Nidwalden.

Ostala četiri polukantona nastala su podjelom prije postojećih kantona:

Kao posljedica Reformacije, kanton Appenzell podijeljen je u polukantone Innerrhoden i Ausserrhoden 1597. godine.

Kanton Basel podijeljen je u polukantone Basel-Stadt i Basel-Landschaft nakon pobune u baselskom kraju 1833. godine.

Ovi polukantoni imaju istu institucionalnu strukturu i ista prava i obveze kao i drugi kantoni, uz dvije iznimke. Ovi kantoni izabiru samo jednog predstavnika u švicarskom Vijeću kantona, dok drugi kantoni izabiru po dva. U referendumima, nije dovoljna samo nacionalna većina, veće je potreban i pristanak većine kantona. Rezultat njihovog kantonalnog izglasavanja računa se kao polovica glasova nekog drugog kantona, tako da zapravo u Švicarskoj postoji 23 kantonalna glasa.U dva kantona, Glarus i Appenzell Innerrhoden narod u Općini bira svoga predstavnika i odlučuje o svim pitanjima.

Povijesni razvoj

Švicarska Konfederacija savezima je stvarana stoljećima.

Prvobitna tri kantona su:

1291. - Uri, Schwyz, i polukantoni Obwalden i Nidwalden okupljeni pod zajedničkim imenom Unterwalden.

Konfederacija osam kantona :

Konfederacija trinaest kantona:

1481. - Fribourg, Solothurn
1501. - Basel (podijeljen 1833. na dva polukantona, Basel-Stadt i Basel-Landschaft), Schaffhausen
1513. - Appenzell (zbog vjerskih razloga podijeljen 1597. na dva polukantona, Innerrhoden i Ausserrhoden)

Helvetska Republika (1798. – 1803.) - u kojoj su svi kantoni okupljeni u jedan jedinstveni entitet. Zbog nezadovoljstva građana, Napoleon je donio novi zakon kojim su vraćeni stari kantoni i uspostavljeni neki novi: