Grčko pismo

Grčko pismo
Α α Alfa	Β β Beta
Γ γ Gama	Δ δ Delta
Ε ε Epsilon	Ζ ζ Zeta
Η η Eta	Θ θ Theta
Ι ι Jota	Κ κ Kapa
Λ λ Lambda	Μ μ Mi
Ν ν Ni	Ξ ξ Ksi
Ο ο Omikron	Π π Pi
Ρ ρ Ro	Σ σ Sigma
Τ τ Tau	Υ υ Ipsilon
Φ φ Fi	Χ χ Hi
Ψ ψ Psi	Ω ω Omega
Davne slova
Digama	Stigma
Heta	San
Kopa	Sampi
	Šo

Historija alfabeta

srednje bronzano doba 19–15. vijek p. n. e.

Kanaansko-feničko 14. vijek p. n. e.
- paleohebrejsko 10. vijek p. n. e.
- aramejsko 9. vijek p. n. e.
  - Brahmi i indijska 6. vijek p. n. e.
    - tibetansko 7. vijek
    - kmersko/javansko 9. vijek
  - hebrejsko 3. vijek p. n. e.
  - sirsko 2. vijek p. n. e.
    - nabatejsko 2. vijek p. n. e.
      - arapsko 4. vijek
  - avestijsko 4–6. vijek
- grčko 9. vijek p. n. e.
  - etrušćansko 8. vijek p. n. e.
    - latinično 7. vijek p. n. e.
    - rune 2. vijek
    - ogamsko 4. vijek
  - gotičko 4. vijek
  - armensko 405. godina
  - glagoljičko 862. godina
  - ćirilično 10. vijek
- samaritansko 6. vijek p. n. e.
- iberska 6. vijek p. n. e.
južnoarapsko 9. vijek p. n. e.
- etiopsko 5–6. vijek p. n. e.

meroitičko 3. vijek p. n. e.

Geneologija

Grčko pismo (ili Grčki alfabet) jest pismo korišteno za grčki jezik još od kasnog 9. ili ranog 8 vijeka prije nove ere.^[1]^[2]^:9 Izvodi se iz ranijeg feničanskog pisma.^[3] To je i prvo pismo u modernom smislu, gdje je svaki znak korišten da označi poseban suglasnik ili samoglasnik, te je i najstarije pismo koje je i danas, uz manje ili veće izmjene, u upotrebi. U arhaično i rano klasično doba, grčko pismo je postojalo u mnogim lokalnim varijantama, ali je do kraja 4. vijeka prije nove ere euklidsko pismo, sa 24 slova, poredano od alfa do omega, postalo standard i upravo se ova verzija i danas koristi za grčko pismo.

Velika i mala slova slova su:

Α α, Β β, Γ γ, Δ δ, Ε ε, Ζ ζ, Η η, Θ θ, Ι ι, Κ κ, Λ λ, Μ μ, Ν ν, Ξ ξ, ΠΟ Ξ ξ, Ο Ο , Σ σ/ς, Τ τ, Υ υ, Φ φ, Χ χ, Ψ ψ, Ω ω.

Grčko pismo je preteća drugih pisama,^[4] kao što su Glagoljica, Ćirilica, Koptsko pismo i Latinica. Poput latinice i ćirilice, grčki je prvobitno imao samo jedan oblik svakog slova; razliku između velikih i malih slova razvilo se paralelno sa latinicom tokom moderne ere. Zvučne vrijednosti i konvencionalne transkripcije za neka slova razlikuju se između starogrčkog i modernog grčkog, jer se izgovor grčkog značajno promijenio između 5. vijeka p. n. e. i danas. Moderni i starogrčki također koriste različite dijakritičke znakove, a moderni grčki zadržava samo naglasak (akutni) i dijarezu.

Osim upotrebe u pisanju grčkog jezika, kako u svom drevnom tako i u modernom obliku, grčko pismo danas služi i kao izvor tehničkih simbola i oznaka u mnogim domenima matematike, nauke i drugih oblasti.

Oblik slova

Kao i latinica i druga alfabetska pisma, grčki je izvorno imao samo jedan oblik svakog slova, bez razlike između velikih i malih slova. Ova razlika je inovacija moderne ere, koja se oslanja na različite linije razvoja oblika slova u ranijem rukopisu.

Najstariji oblici slova u antici su majuskuli oblici. Osim uspravnih, ravnih natpisnih oblika (velikih slova) pronađenih u kamenorezima ili urezanoj keramici, tokom antike su se razvili i tečniji stilovi pisanja prilagođeni rukopisu na mekim materijalima. Takav rukopis sačuvan je posebno iz rukopisa papirusa u Egiptu iz helenističkog perioda. Drevni rukopis je razvio dva različita stila: uncijalno pisanje, sa pažljivo iscrtanim, zaobljenim štampanim slovima približno jednake veličine, koji se koristio kao ruka knjige za pažljivo izrađene književne i vjerske rukopise, i kurzivno pisanje, korišteno u svakodnevne svrhe.^[5]^:102-103 Kurzivne forme su se približile stilu oblika malih slova, sa uzlaznim i silaznim slovom, kao i mnogim povezujućim linijama i ligaturama između slova.

U devetom i desetom vijeku, uncijalne kazaljke za knjige zamenjene su novim, kompaktnijim stilom pisanja, sa oblicima slova djelimično prilagođenim ranijim kurzivom.^[5]^:102-103 Ovaj minijaturni stil ostao je dominantan oblik rukom pisanog grčkog u moderno doba. Tokom renesanse, zapadni štampari su usvojili male oblike slova kao mala štampana slova, dok su velika slova modelirali na drevnim natpisnim formama. Pravopisna praksa korištenja razlikovanja velikih slova za označavanje vlastitih imena, titula itd. razvila se paralelno sa praksom u latinskom i drugim zapadnim jezicima.

Tabela pisma

Izgovor je prikazan transkripcijom i transliteracijom u međunarodnu fonetsku abecedu.

Slovo	Ime			Glas		Latinička transkripcija		Feničko slovo
Slovo	starogrčko	novogrčko		starogrčki	novogrčki	starogrčki	novogrčki	Feničko slovo
Α α	ἄλφα	άλφα	alfa	[a] [aː]	[a]	a	a	alef
Β β	βῆτα	βήτα	beta	[b]	[v]	b	v	bet
Γ γ	γάμμα	γάμμα	gama	[g]	[ʝ], [ɣ]	g	gh, g	gimel
Δ δ	δέλτα	δέλτα	delta	[d]	[ð]	d	dh, d	dalet
Ε ε	εἶ, ἒ ψιλόν	έψιλον	epsilon	[e]	[e̞]	e	e	he
Ζ ζ	ζῆτα	ζήτα	zeta	[zd], [zː]	[z]	z	z	zajin
Η η	ἦτα	ήτα	eta	[ɛː] ([h])	[i]	e, ē	i	het
Θ θ	θῆτα	θήτα	theta	[tʰ]	[θ]	th	th	tet
Ι ι	ἰῶτα	ιώτα	jota	[i], [iː]	[i], [j]	i, ī	i	jod
Κ κ	κάππα	κάππα	kapa	[k]	[k], [c]	k	k	kaf
Λ λ	λάβδα, λάμβδα	λάμδα	lambda	[l]	[l]	l	l	lamed
Μ μ	μῦ	μι	mi	[m]	[m]	m	m	mem
Ν ν	νῦ	νι	ni	[n]	[n]	n	n	nun
Ξ ξ	ξεῖ, ξῖ	ξι	ksi	[ks]	[ks]	ks	ks	sameh
Ο ο	οὖ, ὂ μικρόν	όμικρον	omikron	[o]	[o̞]	o, ŏ	o	ajin
Π π	πεῖ, πῖ	πι	pi	[p]	[p]	p	p	pe
Ρ ρ	ῥῶ	ρω	ro	[r], [r̥]	[ɾ]	r	r	reš
Σ σ, ς	σῖγμα	σίγμα	sigma	[s]	[s]	s	s	šin
Τ τ	ταῦ	ταυ	tau	[t]	[t]	t	t	tav
Υ υ	ὗ, ὓ ψιλόν	ύψιλον	ipsilon	[u], [y], [yː]	[i]	u, y	y	vav
Φ φ	φεῖ, φῖ	φι	fi	[pʰ]	[f]	ph, f	f
Χ χ	χεῖ, χῖ	χι	hi	[kʰ], [ks]	[ç], [x]	kh, ks	h
Ψ ψ	ψεῖ, ψῖ	ψι	psi	[ps]	[ps]	ps	ps
Ω ω	ὦ, ὦ μέγα	ωμέγα	omega	[ɔː]	[o̞]	o, ō	o	ajin

Brojevi

Slovo	Feničko slovo	Ime			Latinička transkripcija	Glas
Slovo	Feničko slovo	latinica	starogrčko	novogrčko	Latinička transkripcija	Glas
Ϛ ϛ^[6]	vav	stigma	―	στίγμα	st	[st]
Ϙ ϙ,^[7] Ϟ ϟ^[8]	kof	kopa	ϙόππα	κόππα	k	[k]
Ͳ ͳ,^[9] Ϡ ϡ^[10]	cade	sampi	―	σαμπῖ	ss	[sː], [ks], [ts]

Arhajsko

Slovo	Feničko slovo	Ime			Latinička transkripcija	Glas
Slovo	Feničko slovo	latinica	starogrčko	novogrčko	Latinička transkripcija	Glas
Ϝ ϝ,^[11] Ͷ ͷ^[12]	vav	digama	ϝαῦ	δίγαμμα	w	[w]
Ͱ ͱ^[13]	het	heta	ἧτα	ήτα	h	[h]
Ϻ ϻ^[14]	cade	san	ϻάν	σάν	s	[s]
Ϸ ϸ^[15]	cade	šo	―	―	sh	[ʃ]

Također pogledajte

Grčki jezik

Reference

Vanjski linkovi

U0370.pdf
Nick Nicholas, Greek Unicode Resources

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

Search